Dobre države nema bez zadovoljnih građana. Svjesna ove činjenice, Jelka Milićević (HDZ BiH), federalna ministrica financija i dopredsjednica Vlade FBiH, nedavno je donijela odluku o raspodjeli javnih prihoda u 2016. Na odluku ministrice Milićević, kojom se pokušava barem djelomice ispraviti nepravda u raspodjeli javnih prihoda koju godinama trpe uglavnom općine i županije s hrvatskom većinom u FBiH, oštro su reagirale vladajuće bošnjačke stranke, kao i oporbene.
Najprije se oglasio Kolegij SDA koji je zatražio stavljanje odluke izvan snage tvrdeći kako je nezakonita te da je rezultat samovolje ministara HDZ BiH, a potom i SDP i DF. Međutim nije. Odluka ministrice utemeljena je na Zakonu koji je prošao parlamentarnu proceduru. Predložili su ga HDZ-ovi zastupnici a bošnjački zastupnici glasovali su za njega.
I umjesto da se neki poklope ušima, jer tek sada postaje vidljivo koliko je uzeto hrvatskim općinama, krivim i očito namjerno pogrešno učitanim koeficijentima o raspodjeli poreza, neki se bune što je tek donekle ispravljena nepravda. Napominjemo da ova promjena raspodjele poreza nema korelaciju s ponderima koji su i dalje na snazi kao očita diskriminacija a koje je tek potrebno nivelirati. Naime i dalje traje raspodjela prihoda od PDV-a prema lošem i nametnutom zakonu prema kojem Sarajevski kanton potrkada sve druge kantone u FBIH.
Županije i gradovi
Prema izračunu koji su napravile bošnjačke stranke, ministrica Milićević svojom odlukom smanjila je u ovoj godini prihode Tuzlanskoj županiji za blizu sedam mil. KM, Sarajevskoj 5,5, Zeničko-dobojskoj za oko 4,3, a Bosansko-podrinjskoj za 3,4 mil. KM.
Istodobno, ministrica je povećala prihode Zapadnohercegovačkoj županiji za 4, Posavskoj za 3,4, Hercegbosanskoj za 3,2 te Hercegovačko-neretvanskoj za 2,5 mil. KM. Iako je većinski bošnjačka, u svojim analizama bošnjačke stranke izostavljaju Unsko-sansku županiju kojoj su prihodi povećani za 2,3 mil. KM, kao i Srednjobosansku koja je najviše profitirala odlukom ministrice Milićević, a koja je mješovita županija u kojoj su Bošnjaci većina.
Upravo prihodi SBŽ-a su u 2016. uvećani za 4,5 mil. KM. Najveća zamjerka bošnjačkih stranaka je što je prilikom izrade koeficijenata za raspodjelu prihoda u 2016. Ministarstvo financija koristilo podatke Agencije za statistiku BiH, preliminarne podatke popisa stanovništva iz 2013., umjesto procjena Federalnog zavoda za statistiku.
"Podaci o broju stanovnika korišteni za izračun koeficijenta raspodjele prihoda od neizravnih poreza za 2016. su preuzeti službeni preliminarni rezultati provedenog popisa stanovništva u BiH 2013., potvrđeni u Agenciji za statistiku BiH", priopćili su iz Ministarstva financija.
Na pobunu županija u kojima su Bošnjaci većina, iz Federalnog ministarstva financija stiglo je i objašnjenje kako je ministrica Milićević odluku donijela potpuno zakonito te da se donosi za svaku godinu pojedinačno “prema formuli propisanoj Zakonom o pripadnosti javnih prihoda i pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda“.
Izračunavaju se koeficijenti za svaku županiju i općinu pojedinačno i pri tome se koriste podaci Federalnog zavoda za statistiku i (ili) Agencije za statistiku BiH. Formula za izračun koeficijenta propisana je zakonom – 56 posto prihoda temelji se na broju stanovnika, 6 posto na površini, 24 posto odnosi se na broj učenika osnovnih škola, a 13 posto na broj učenika srednjih škola. Kada je riječ o broju stanovnika, objašnjeno je kako su korišteni preliminarni rezultati popisa iz 2013. Iako nitko od predstavnika Ministarstva nije komentirao dosad korištene podatke Federalnog zavoda za statistiku, očigledna su odstupanja u broju stanovnika kao glavnom kriteriju raspodjele prihoda u odnosu na još uvijek nepotvrđene rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine.
U čiju korist, odnosno na čiju štetu je Federalni zavod za statistiku radio proteklih godina može se zaključiti vrlo lako usporedbom prijašnjeg i novog izračana raspodjele prihoda. Novom odlukom ministrice Milićević, osim po županijama, došlo je i do preraspodjele prihoda po općinama.
Najveći gubitnik u Sarajevskoj županiji je općina Centar koja ostaje bez 650.000 KM prihoda. Novo Sarajevo ostaje bez 416, Novi Grad 355, Trnovo 277, Stari Grad 234 tisuće KM prihoda, dok Ilijaš ostaje bez 29.000 KM prihoda. S druge strane, prihodi se povećavaju sljedećim sarajevskim općinama: Ilidži za 355, Hadžićima za 106 i Vogošći za 18 tisuća KM.
Ispravljanje nepravde
Grad Tuzla u ovoj godini ostaje bez 863 tisuća KM prihoda, Zenica bez 907, a Goražde bez 769 tisuća KM. S druge strane, neke općine u TŽ, ZDŽ i BPŽ dobivaju veći dio kolača u raspodjeli prihoda. U ZDŽ to su, primjerice, Zavidovići koji dobivaju 171 tisuću KM prihoda više, u BPŽ Foča – Ustikolina 33.000 KM, a u TŽ Živinice koje u 2016. mogu računati na 955.000 KM više prihoda.
U SBŽ najveći dobitnik novog načina raspodjele prihoda je Jajce u čiju riznicu bi se ove godine trebalo sliti 456.000 KM prihoda više. Slijedi Kiseljak koji dobiva 292, Gornji Vakuf – Uskoplje 244, Busovača 153, Travnik 142, Dobretići 102, Fojnica 84, Vitez 77, Donji Vakuf 46 i Kreševo 4 tisuće KM. Najveći gubitnici u novom načinu raspodjele prihoda u SBŽ su Bugojno koje će dobiti 257 te Novi Travnik 21 tisuću KM prihoda manje. U HNŽ povećanje prihoda bilježi Čapljina s uvećanjem od 591.000 KM, potom Čitluk 142, Ravno 138, Stolac 125, Neum 31 i Prozor-Rama 25 tisuća KM. S druge strane, prihodi su umanjeni Konjicu za 96, Jablanici za 79 te gradu Mostaru, sjedištu županije, za 29 tisuća KM. U ZHŽ najveći dobitnici u raspodjeli prihoda su Posušje koje dobiva 466 i Ljubuški s 323 tisuća KM. Široki Brijeg može računati na 169 i Grude na 121 tisuću KM prihoda više u ovoj godini.
U HBŽ najviše povećanje prihoda bilježe Tomislavgrad koji može računati na 412 i Livno na blizu 360 tisuća KM više prihoda. Među dobitnica u HBŽ je i Kupres u čiji proračun bi se ove godine trebale sliti 194.000 KM prihoda više te B. Grahovo s povećanjem prihoda od 73.000 KM. Jedina općina u HBŽ koja će imati manjak prihoda u ovoj godini je Drvar kojemu se prihodi umanuju za 234.000 KM. U Posavskoj županiji povećanje prihoda po općinama je raspoređeno na sljedeći način: Odžak dobiva 433, Orašje 128, a Domaljevac-Šamac 46 tisuća KM prihoda više. U USŽ na povećanje prihoda mogu računati Cazin u iznosu od 426, Sanski Most 209, Bužim 130, B. Petrovac 79 i B. Krupa na 75 tisuća KM prihoda više. Prihodi se umanjuju Velikoj Kladuši za 232, Bihaću za 79 i Ključu za 48 tisuća KM.
U cijeloj priči o novoj odluci raspodjele prihoda u FBiH istinskih dobitnika, kao ni gubitnika zapravo nema. Tek se djelomično ispravlja višegodišnja nepravda, a najglasniji protivnici su oni koji su na nepravdu prema drugim dijelovima FBiH godinama šutjeli dok su neka područja, većinom hrvatska, ostajala bez milijunskih prihoda.
im|artinfo.ba
