Wales i ostatak Engleske nadglasali Škotsku, Sjevernu Irsku i London. Funta pada, burze u panici
Građani Velike Britanije odlučili su nakon 43 godine članstva napustiti Europsku uniju. Za izlazak iz unije glasovalo je 52 posto građana, za ostanak 48 posto, pokazuju prvi rezultati nakon 99 posto prebrojanih glasova. Postotak onih koji podržavaju izlazak na kraju može biti nešto manji, ali je sigurno kako je većina građana izabrala izlazak.
Lider Neoavisne stranke Velike Britanije Nigel Farage pozdravio je odluku građana, nazvavši je danom neovisnosti Velike Britanije.
Referendum je obilježila ogromna izlaznost građana. Tako je na referendum izašlo 71,8 posto birača, odnosno više od 30 milijuna birača, što je najveća izlaznost na izborima u Velikoj Britaniji od 1992. godine.
Ostanak u EU najsnažnije su podržali građani Londona, Sjeverne Irske i Škotske, dok je Engleska, posebno njen sjeverni dio, bila za izlazak iz EU. Izlazak je podržao i Wales.
Burze se tresu: Funta i euro u padu
Nakon preliminarnih rezultata referenduma u Velikoj Britaniji vrijednost funte je dramatično pala u odnosu na američki dolar, ali i euro.
U jednom trenutku vrijednost funte u odnosu na dolar pala je za 10 posto, što je najviše još od 1985. godine. U odnosu na euro funta je pala za sedam posto, odnosno na 1.2085 eura.
I vrijednost eura je pala u odnosu na dolar za 3,3 posto, što je najveći jednodnevni pad od nastanka te valute.
Klijenti brokerima savjetuju prodavati funtu, a kupiti sigurnije valute, poput japanskog jena, ili zlata.
Sjeverna Irska i Škotska traže razlaz
Sjeverna Irska ima poseban interes ostati u EU jer graniči s Irskom - jednom od članica EU. Nije jasno kako će biti uređeni odnosi Republike Irske i Sjeverne Irske nakon što Velika Britanija napusti EU.
Martin McGuinness, zamjenik premijera Sjeverne Irske, već je zatražio održavanje referenduma na kojem bi se glasalo o ujedinjenju Sjeverne Irske i Republike Irske.
Premijer Škotske Nicola Sturgeon ranije je najavio kako će Škotska, ako Velika Britanija podrži izlazak iz EU, održati novi referendum o ostanku u Velikoj Britaniji u roku od dvije godine. Dvije trećine Škota podržalo je ostanak u EU što ukazuje na to kako bi i podrška novom referendumu mogla biti prilično velika.
Ranije ankete su pokazale da trećina Škota smatra da bi Brexit bio dovoljan razlog za održavanje novog referenduma.
Cameron će biti prva žrtva
Prva posljedica Brexita mogao bi biti pad vlade Davida Camerona. Premijer i lider konzervativaca referendum je obećao 2013. nakon snažnih pritisaka iz redova vlastite stranke, a najvjerojatnije će upravo on biti prva žrtva Brexita.
Nigel Farage, lider UKIP-a, na pitanje treba li Cameron podnijeti ostavku kratko odgovara: "Odmah".
Leđa Cameronu okreću i njegove stranačke kolege. John Redwood kaže za BBC kako Britaniju mora voditi vlada sastavljena od onih koji su podržali Brexit.
Cameron je ranije izjavio kako će ostati na premijerskoj funkciji bez obzira na rezultate, ali će to biti teško ostvariva želja. Jedan od glavnih Cameronovih konkurenata među konzervativcima je Boris Johnson, bivši gradonačelnik Londona, kojeg mnogi vide kao budućeg premijera.
U prvom obraćanju naciji Cameron će morati odgovoriti hoće li ostati na funkciji premijera, hoće li biti raspušten parlament i održani novi izbori.
im|artinfo.ba, preneseno s portala dnevnik.ba
