Željana Zovko, zastupnica i kandidatkinja na listi HDZ za Europski parlament za Artinfo.ba
Glas Hrvata iz BiH i dalje se mora čuti u Europskom parlamentu; Hrvati su najveće žrtve rata u BiH!
Hrvati u BiH, jedan od tri konstitutivna naroda u zemlji koja je nedavno započela pregovore za članstvo u Europskoj uniji, ponovno imaju priliku i to treći mandat zaredom, imati svojega zastupnika, odnosno zastupnicu u novom, desetom sazivu Europskog parlamenta. Mostarka Željana Zovko šesta je na listi HDZ za zastupnike u Europskom parlamentu, jedina kandidatkinja sestrinske stranke HDZ BiH. Utrku za novi mandat Zovko počinje s laskavom titulom najutjecajnije hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu, a od ukupno 705 zastupnika, prema istraživanju EU Matrixa, Zovko je 19.-a najutjecajnija. U razgovoru za naš portal zastupnica Željana Zovko osvrnula se na mandat devetog saziva Europskog parlamenta u čijem je radu ostavila značajan trag, planove rada u novom mandatu te posebno na važnost glasa Hrvata iz BiH i Središnje Bosne u Europskom parlamentu.
Artinfo.ba: Što je po Vama obilježilo rad Europskog parlamentu u proteklom razdoblju?
Zovko: Iza nas je jedno od najizazovnijih razdoblja u povijesti EU. Obilježila ga je pandemija koronavirusa, rat u Ukrajini i promjenjiva geopolitička situacija. Nabrojane okolnosti su s jedne strane stvorile veliku dozu neizvjesnosti i izazova i u naš parlamentarni rad, a s druge strane osnažili naše jedinstvo, suradnju i solidarnost.
Artinfo.ba: U navedenom razdoblju, obnašali ste brojne dužnosti u parlamentarnim tijelima i odborima, a cjelokupan rad odveo vas je u vrh najutjecajnijih zastupnika u Europskom parlamentu. Podsjetite nas u kojim ste radnim tijelima angažirani i što vam znače priznanja za najutjecajniju hrvatsku zastupnicu i 19. najutjecajniju od 705 zastupnika.
Zovko: U mandatu koji je na izmaku bila sam potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, potpredsjednica Kluba zastupnika Europske pučke stranke, potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Kosovom i BiH te zamjenica koordinatora Kluba zastupnika EPP-a u Odboru za vanjske poslove. Priznanja koja sam dobila znače mi puno jer potvrđuju da su moj rad i angažiranje prepoznati, a ujedno me i potiču da nastavim raditi na dobrobit svih Hrvata kao i ostalih građana EU.
Artinfo.ba: Koliko je važno da se u Europskom parlamentu čuje glas svakog Hrvata, posebice Hrvata iz BiH koji su u ovoj zemlji konstitutivan narod, ali po mnogo čemu neravnopravan, narod kojemu se oduzimaju politička ali i prava na istinu o mnogim pitanjima, počevši od istine o stradanjima u novijoj povijesti?
Zovko: Osigurati da se u Europskom parlamentu čuje i glas Hrvata iz BiH, meni kao rođenoj Mostarki, jedna je od najvažnijim misija. Taj glas u vremenu kada je BiH otvorila pregovarački proces postaje još važniji, on mora biti glasan i jasno artikuliran po svim pitanjima koja ste pobrojali. Kad su u pitanju politička prava onda je donošenje novog Izbornog zakona BiH kojim će Hrvati dobiti prava da sami biraju predstavniku u vlasti, uključujući i člana Predsjedništva , minimum. Hrvati u BiH ne traže ništa više ali ni manje od onoga što imaju predstavnici druga dva naroda, ali ni od onoga što bi morali i trebali imati i pripadnici Ostalih, nacionalne manjine. Većina ne smije otimati politička prava i predstavljati to kao prihvatljiv standard političkog djelovanja. Hrvati nisu jedine žrtve takve politike. Primjerice u Klubu Ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH nema niti jednog predstavnika nacionalnih manjina. Takvim manipulacijama jednostavno treba stati u kraj jer one su se pokazale velikim izvorom političke nestabilnosti u BiH, one ovoj zemlji nanose nesagledivu štetu. Sve dok imate političku nestabilnost, ona vas ograničava u bavljenju svim drugim, uglavnom životnim temama.
Artinfo.ba: U svom programu često spominjete kulturu sjećanja. Koliko je za Hrvate u BiH važno njegovati je ne samo zbog prošlosti već i budućnosti?
Zovko: Kultura sjećanja podrazumijeva suočavanje s prošlošću uz jasnu i nedvosmislenu osudu svih režima koji su činili zločine, od fašizma do komunizma. U BiH imamo situaciji da se o Rezoluciji kojim se osuđuju totalitarni režimi, uključujući i komunizam, uopće ne govori. Ne govori se ni o žrtvama takvog režima, a to su najvećim dijelom Hrvati, od Bleiburga do stratišta koja imamo po cijeloj BiH. Jedno od njih je i Crvena stijena u Kiseljaku s nekoliko stotina žrtava o kojoj se ne zna skoro ništa. Tek da taj lokalitet kod Kiseljaka po saznanjima svjedoka krije kosti nekoliko stotina Hrvata iz svih krajeva Srednje Bosne, žrtava totalitarnog komunističkog režima. Taj zločin kao i sve druge treba jasno osuditi i u BiH. Osuda je bilo ali jednostranih, ali za istinsko pomirenje naroda potrebno je osuditi svaki zločin. Ne možete očekivati da drugi osude zločine nad pripadnicima vašeg naroda dok vi negirate zločine nad pripadnicima drugih naroda. Jedna od mojih misija je i njegovati kulturu sjećanja, kroz rad u Europskom parlamentu gdje sam u ožujku prošle godine organizirala konferenciju „Blaženi Alojzije Stepinac- svjedočanstvo vjere, ustrajnosti i nade“. O kardinalu Stepincu, njegovom životu u najmračnijem dobu komunizma u kojemu je bio žrtva istog tog režima te ostavštini zbog koje je zaslužio mjesto pravednika, govorili su ugledni povjesničari i crkveni predstavnici. Kao članica skupine zastupnika za njegovanje kulture sjećanja izuzetno snažno se zalažem za osudu svih totalitarnih režima.
Artinfo.ba: Je li se takav odnos prema žrtvama totalitarnog komunističkog režima nastavio i nakon Domovinskog rata, jesu li neke žrtve u BiH važnije od drugih?
Zovko: Hrvati u BiH su najveće žrtve rata, njihov broj na pojedinim područjima poput Srednje Bosne je prepolovljen, imamo majke koje su proživjele užasne traume, kojima su ubijena po trojica sinova i muževi. Malo se govori o Crkvi bolnici u Novoj Biloj, genocidu nad Hrvatima u Grabovici pokraj Mostara, zločinima u Briševu, ubojstvu osmero djece na igralištu u Vitezu, ubijenoj djeci u Novom Travniku i Travniku, logorima Armije R BiH u Bugojnu te brojnih drugim zločinima poput zločina u Trusini, i dalje dolinom Neretvice. To su teme o kojima se ne govori u medijima i javnosti. O njima ne pišu ni mnogi mediji u Hrvatskoj, vjerojatno jer su na nečijim platnim popisima. Tomu se mora stati u kraj, istina o stradanju Hrvata u BiH mora se znati, kao i činjenice o osvajačkim planovima kojima se trebalo dolinom Neretve izaći u Neum i prepolovit Hrvatsku. To su teme o kojima i javnost u Hrvatskoj mora znati. Previše je tih neispričanih priča koje govore da sve žrtve rata u BiH nisu jednake, a za budućnost ove zemlje najteži su neprocesuirani i nekažnjeni zločini. A među takvima je najviše onih koji su počinjeni nad Hrvatima. Puno je i drugih ratnih priča, priča u kojima su Hrvati i njihove postrojbe HVO-a odigrale herojske uloge u proteklom ratu, spašavajući živote na desetina tisuća civila, počevši od Jajca u kojemu su postrojbe HVO-a prije pada Jajca u ruke Vojske Republike Srpske izvukle 30 tisuća civila, do Lašvanske i Lepeničke doline te Žepačke enklave u kojima su pripadnici HVO-a sačuvali živote preko stotinu tisuća Hrvata, spriječili novi Vukovar ili Srebrenicu. Neke od tih priča, priču u Jajcu sam iznijela nedavno u Europskom parlamentu. Jedna od mojih misija bit će ispričati i druge priče, od Posavine, preko središnje Bosne do moje Hercegovine i zločina nad Hrvatima dolinom Neretvice. Jednostavno i Hrvati u BiH imaju pravo na svoju istinu o Domovinskom ratu, kao i istinu o stradanjima od strane totalitarnog komunističkog režima. I jedna i druga ostale su neispričane!
Artinfo.ba: Nije nevažan ni kulturna i povijesna baština Hrvata u BiH. Koliko se o njoj zna u institucijama Europske unije, prije svih u Europskom parlamentu?
Zovko: Kultura je još jedan univerzalan most koji nas može i treba spajati. BiH može se pohvaliti bogatstvom različitih kultura. To bogatstvo treba i mora imati jednake prilike i mogućnosti zasjati, predstaviti se cijelome svije pa tako i Europskoj uniji. Jer kad vidite koliko je bogatstvo kulturnog naslijeđa naroda u BiH jasno vam je da ova zemlja ne samo zemljopisno već i kulturološki pripada zajednici europskih naroda. Svako drugo svrstavanje vodi ovu zemlju u propast jer podrazumijeva nasilno nametanje kultura i običaja koji nisu dio tradicije naroda ovih prostora. BiH u kulturološkom smislu nema potrebu bilo što izmišljati, samo njegovati ono što ima i s ponosom predstaviti cijelome svijetu. Vrijeme je da konačno shvatimo da su naše različitosti neprocjenjivo bogatstvo i prema njima se tako i počnemo odnositi.
Artinfo.ba: Osvojite li još jedan mandat u Europskom parlamentu, koji će biti ciljevi vašeg djelovanja i što mogu od vas kao zastupnice očekivati Hrvati iz BiH?
Zovko: Hrvati iz BiH kao svi Hrvati ma gdje živjeli od mene mogu očekivati da ću i dalje biti njihov glas, boriti se za njihova politička, obrazovna i kulturna prava, za pravo na kulturu sjećanja ali ne radi života opterećenom prošlošću već radi budućnosti bez novih žrtava i ratova. Kad su u pitanju Hrvati u BiH, njihova kao i budućnost BiH je u Europskoj uniji. Stoga ću nastaviti zajedno s dužnosnicima HDZ u Republici Hrvatskoj s predsjednikom Andrejem Plamkovićem na čelu, snažno podupirati europski put ove zemlje ali i pomagati legitimnim hrvatskim predstavnicima u BiH s dr. Draganom Čovićem na čelu, u borbi za jednakopravnost svih Hrvata ali i svih naroda i građana u BiH! Posebnu pozornost posvetit ću mladima i iz BiH pomažuću im da dobiju priliku učiti i stjecati nova znanja koja im mogu otvoriti vrata bolje budućnosti i u BiH!
AP/Artinfo.ba
