Rekordan broj birača iz Bosne i Hercegovine izašao je na parlamentarne izbore u Hrvatskoj u okviru 11. izborne jedinice te je najzaslužniji za uvjerljivu pobjedu liste HDZ-a i sva tri osvojena mandata za Hrvatski sabor, piše Večernji list BiH.
Ukupno su u dijaspori glasovala 40.373 birača, a oko 670 glasova bilo je nevažeće, ponajprije zbog toga što su birači preferirali više kandidata, što je moguće u BiH, no ne i na izborima u Hrvatskoj, gdje se, uz stranku, eventualno može preferirati jedan kandidat za Sabor. Za HDZ su u 11. izbornoj jedinici glasovala 32.104 odnosno 79,51 posto birača.
Čak 88 posto glasova iz BiH
Treba reći da je u tome udjelu HDZ-a čak 88 posto glasova birača iz Bosne i Hercegovine. Na drugom mjestu je Most, stranka na čijoj su listi bili predstavnici partnerske Hrvatske republikanske stranke, koji je dobio 2679 glasova odnosno potporu 6,63% birača. Treće je Hrvatsko bilo, koje je predvodio general Ljubo Ćesić Rojs, koje je dobilo 2469 glasova odnosno potporu 6,11 posto birača.
Slijede Možemo!, OIP, A-HSP Dražen Keleminec, Stranka Ivana Pernara, a na posljednjem mjestu je Fokus - Republika.
Najviše glasova, čak 33.328, i unatoč tome što se glasovalo na radne dane, utorak i srijedu, stiglo je iz Bosne i Hercegovine, a dramatičan pad, što zbog toga, što zbog smanjenog zanimanja, stiglo je iz dviju prekooceanskih država u kojima živi veliki broj Hrvata prve, druge i treće generacije - Australije i SAD-a. U Sjedinjenim Državama, naime, nije bilo ispravnih ni 100 glasova. I tamo je slavio HDZ, a u Australiji je bilo 427 glasova. "Slavio" je HDZ sa 164 glasa potpore. Druga je bila stranka OIP.
Bosna i Hercegovina donijela je nikada uvjerljiviju pobjedu HDZ-u. Od 33.328 birača, čak 85,3 posto njih ili 28.451 dao je svoj glas listi koju je predvodio Zvonko Milas. Drugi je, kao i u općem poretku, bio Most, za koji su glasovala 1954 birača, a Hrvatsko bilo dobilo je tek neznatno manje - 1884 glasa odnosno potporu 5,65% birača. Možemo! je na četvrtom mjestu, slijede OIP, A-HSP, Stranka Ivana Pernara, koja je dobila 205 glasova, a na posljednjem mjestu bila je Fokus - Republika, koja je izašla u svim izbornim jedinicama i u Republici Hrvatskoj.
Treba reći kako jedinstvo Plenkovićeve liste u dijaspori, čak i unatoč činjenici što su na njoj gotovo isključivo bili članovi HDZ-a BiH, nisu remetili HDZ 1990., Hrvatski nacionalni pomak ili pak stranka Ive Tadića, koji su u posljednji trenutak prešutno podržali ovu listu. U Njemačkoj su glasovala 2343 hrvatska birača. HDZ-u, koji tamo ima i stranačku infrastrukturu, otišlo je 1119 glasova, odnosno 47,75 posto. Drugi je Most, a treće Hrvatsko bilo s 2789 odnosno 286 glasova.
I u Crnoj Gori je na prvom mjestu bio HDZ, za kojega je glasovalo 170 odnosno 64 posto tamo izašlih birača. Prema ukupnim podacima u 11. izbornoj jedinici, gdje se biraju trojica zastupnika, prema konačnim rezultatima, u Sabor ulaze nositelj liste Zvonko Milas, koji je dobio 7966 preferencija, odnosno 24,81 posto glasova. Na drugome mjestu je Dario Pušić iz Mostara s osvojenih 3887 glasova ili potporom od 12,10 posto birača.
Treći je dosadašnji saborski zastupnik Radoje Vidović s osvojenih 3499 glasova ili 10,89 posto, a četvrti je po preferencijama Mate Omazić iz Livna, koji je najveće iznenađenje ovih izbora u dijaspori. On je dobio 2891 ili 9 posto glasova birača te je u izbornoj noći dugo vodio dok se nisu pribrojili rezultati iz Generalnoga konzulata u Mostaru, Vitezu i Sarajevu. Tek je na petom mjestu Nevenko Barbarić, također dosadašnji zastupnik, kojega je poduprlo 2665 odnosno 8,3 posto birača.
Omazić iznenađenje
Nakon njih ugurala se Vlatka Martinović, Jasna Vojnić, Rajka Mikulić, Danijela Miloš. Na listi Mosta Slavko Zovko dobio je 600, a Slaven Raguž, predsjednik HRS-a, koji se nalazio na posljednjem mjestu liste, 543 glasa.
Na listi Hrvatskog bila general Ljubo Ćesić Rojs dobio je 1199 glasova, a general Ivan Tolj 557. U slučaju da HDZ sastavi Vladu, vjeruje se kako se nositelj liste Milas neće zadržati u Saboru, nego će ići u izvršnu vlast. Po logici stvari, računalo se da bi ga mogao naslijediti upravo Omazić, no izborni sustav u Hrvatskoj ne slijedi tu logiku kao u BiH. Nasljednika bira stranka, a ne broj osvojenih glasova, pa su mogući različiti raspleti.
Kada se usporede rezultati dijaspore prije četiri ili osam godina, došlo je do golemog skoka broja birača iz Bosne i Hercegovine te istodobno drastičnog pada onih koji su glasovali iz drugih država, ponajprije zapadne Europe, SAD-a, Australije. Tako je, primjerice, 2020. godine HDZ dobio 17.905 glasova, što je 11.000 manje nego što je ove godine dobio samo u BiH. Svejedno, tada su HDZ-ovci tijesno dobili sva tri mandata. Tijekom 2016. godine za Hrvatsku demokratsku zajednicu u dijaspori je glasovalo 13.117 osoba.
artinfo.ba
