Parlamentu Federacije BiH prijeti deložacija iz zgrade u ulici Hamdije Kreševljakovića 3. u Sarajevu u kojoj zasjeda od osnivanja, od 1996. godine. Ukoliko u idućih 30 dana Služba za zajedničke poslove organa i tijela Federacije BiH s Gradskom upravom Sarajeva ne postigne dogovor oko korištenja prostorija u Upravnoj zgradi bivšeg DPO-a (Društveno političkih organizacija) na Skenderiji, Grad Sarajevo će poduzeti potrebne mjere i radnje ulaska u posjed na temelju presude Županijskog suda u Sarajevu od 14. ožujka ove godine kojom je odbačena žalba Pravobraniteljstva BiH na odluku da se kao vlasnik spomenute nekretnine uknjiži Grad Sarajevo, jasno je navedeno u dopisu kojeg su ovih dana Parlamentu FBiH uputili Grad Sarajevo i gradski pravobranitelj Admir Jusufbegović. Time je presuda Županijskog suda postala pravomoćna, a Gradu Sarajevu potvrđeno je pravo upisa vlasništva nad cjelokupnom zgradom čije prostorije trenutno dijele sa službama oba doma Parlamenta Federacije BiH i u kojoj od osnutka zasjeda najviše zakonodavno tijelo u Federaciji BiH.
U pokušaju osporavanja Gradu Sarajevu da se upiše kao vlasnik Upravne zgrade DPO-a, Parlament Federacije BiH preko pravobraniteljstva BiH pozivao se na odredbe Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kojeg je donio visoki predstavnik. U članku 1. ovog zakona jasno je navedeno na koju se vrstu imovine odnosi, među ostalim i na nepokretnu imovinu na kojoj je pravo raspolaganja i upravljanja imala bivša Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina do 31. prosinca 1991. godine.
Usprkos jasnoj odredbi zakona kojom je obuhvaćena zabrana raspolanja i Upravnom zgradom DOP-a, Grad Sarajevo s gradonačelnicom Benjaminom Karić svjesno pokreće postupak uknjižbe prava vlasništva nad nekretninom, te postupak kršenja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH privodi kraju. Ono što nije dozvoljeno drugima, primjerice vlastima u Republici Srpskoj koje su na stalnoj meti sarajevskih medija i međunarodnih predstavnika zbog pokušaja da državnu imovine uknjiže kao imovinu entiteta, dozvoljeno je Gradu Sarajevu i gradonačelnici Benjamini Karić koja je odmah po dolasku na ovu dužnost krenula s uknjižbom nekretnine na Skenderiji na Grad Sarajevo.
S ovakvim poteze gradskih vlasti i gradonačelnice Karić visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta pismeno je upoznao krajem studenog prošle godine i Tomislav Martinović, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Povod dopisu kojeg je Martinović uputio Schmidtu bilo je osiguranje uvjeta za nesmetan rad Parlamenta Federacije BiH kojem je smetnja bila upravo odluka o uknjižbi zgrade na Grad Sarajevo koja je u međuvremenu postala pravomoćna.
Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta FBiH kao najvišeg zakonodavnog tijela također se pozvao na Zakon o privremenom raspolaganju zakona o državnoj imovini BiH. Grad Sarajevo i gradonačelnica Karić kao i pravosuđe u Sarajevskoj županiji nastavili su s kršenjem odredbi ovog zakona te su u konačnici doveli u pitanje rad zakonodavne vlasti u Federaciji BiH. Visoki predstavnik Christian Schmidt nije se očitovao po ovom pitanju, ni zbog očiglednog kršenja Zakona o privremenom raspolaganju državnom imovinom, a ni na dopis predsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislava Martinovića u kojem ga je upozorio na to.
Je li Benjamini Karić dopušteno ono što drugima nije ili je Grad Sarajevo s njom kao gradonačelnicom na čelu izuzet od zakona koje donosi visoki predstavnik u BiH? Šutnja Ureda visokog predstavnika u BiH i izostanak bilo kakve reakcije, pa i zakonom kažnjivog neprovođenja odluka vosokog predstavnika, navode upravo na ovakve zaključke!
artinfo.ba
