"Uvjeren sam kako ćemo od Slovačke u srpnju dobiti pozitivan odgovor na zahtjev za članstvo u EU, uz samo malo naše političke volje", ocijenio je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista.

On je dodao kako je osim EU-a, za BiH važan i NATO, ali kako je najvažnije postići dogovor i Bruxellesu poslati jasnu poruku kako BiH radi i da želi napredak.

Govoreći o Europskom putu i gdje se BiH sada nalazi kada je riječ o tome pitanju, Čović podsjeća kako je sredinom veljače predan zahtjev za kandidacijski status za članstvo u EU te je izrazio uvjerenje kako će u pet, šest mjeseci dobiti pozitivan odgovor i upitnik.

"Slovačka je od 1. srpnja predsjedateljica EU-om. Pokušali smo intenzivirati aktivnosti kako bismo već na početku njihova predsjedanja dobili pozitivan odgovor. Ostala su nam dva uvjeta: Mehanizam koordinacije i prilagodba SSP-a. Bez njihova rješavanja jasno nam je rečeno: neće se moći naprijed. Do 13. srpnja, kada je u Bratislavi sastanak Vijeća EU-a, moramo usuglasiti prijepore. Ako ih uspješno riješimo, dobit ćemo pozitivan odgovor i upitnik. U suprotnom, neće biti sličnoga sastanka prije prosinca", smatra Čović.

Popis umjetan problem

Na upit novinara kako gleda na to i prije svega na odgovornost koja se nastoji fakturirati Hrvatima budući da je objava rezultata popisa postala svojevrsna točka političkog obrata, te da je uvjet u približavanju EU, sada točka prijepora, Čović je ustvrdio kako se radi "o dogovoru drugih da se umjetno napravi problem".

Na upit o čijem dogovoru i je li znao kako će Velimir Jukić, direktor Agencije za statistiku BiH, donijeti odluku o objavi rezultata popisa, Čović kaže kako stvarno nije znao da će Jukić uraditi to što je uradio.

"Odluka o objavi rezultata popisa je došla u jako nezgodno vrijeme. Smatram kako je riječ o pritisku koji direktor Jukić nije izdržao. Prije svega, taj pritisak su stvarali pojedinci koji su isključivu krivnju svaljivali na njega. No, kada je u pitanju objava rezultata, treba reći da smo imali uvid u rezultate popisa, a što se nije nikako moglo bez svojevrsnog kriminala. Postavlja se pitanje kako ste mogli imati uvid u dokument koji je potpuno zaštićen i do kojega se nije moglo doći bez zajedničkoga ključa", postavio je protupitanje Čović.

Govoreći o brojkama popisa, Čović je mišljenja da kako god ih objavili Bošnjaka je uvijek oko 50 posto te da tu nema radikalnih promjena.

"Hrvata je u svakoj varijanti oko 15 posto. Srba je oko 30 posto, dok manjine, odnosno, ostali čine oko 2 posto", ustvrdio je Čović.

On napominje kako očekuje da se ovo pitanje pojavi na prvoj idućoj sjednici Vijeća ministara.

"Želimo stvari dovesti na čistac. Ako se stvarno ne žele objaviti podaci, onda je Vijeće ministara pravo mjesto za takve stvari. Očekujem da se time testira partnerstvo SDA i SDS-a na državnoj razini, a ministri iz HDZ-a će pratiti sve što oni usuglase. Moja je procjena da će se srpska i bošnjačka strana tobože nastaviti svađati da se ništa ne uradi", ocjenjuje Čović, napominjući kako će to biti "apsolutno uključivo i s popisom i zato je najbolji test neka Vijeće ministara donese odluku o tom pitanju".

"Vijeće ministara je čak u mogućnosti staviti Jukićevu odluku izvan snage. Ako se SDS (srpska strana) i SDA (bošnjačka strana) usuglase, HDZ (Hrvati) će apsolutno dati potporu tome. Problem je što se nastoji Hrvate sada izvući na površinu jer smo navodno nešto nekorektno uradili, a ustvari radi se o podvali", objašnjava Čović.

U utorak odgovor za Mostar

Govoreći o lokalnim izborima i očekivanjima da će i stranke HNS-a imati jedinstveni dogovor oko tog pitanja, Čović naglašava kako su razgovori stranačkih predstavnika urodili plodom u većini sredina.
"Očekujemo da ćemo imati 20 načelnika. Sada je odgovornost na HNS-u da se postigne dogovor oko ovih općina koje su prijeporne, kao što su Odžak, Vitez i Žepče. Ponajprije jer su nas iskustva naučila što to znači biti četiri godine bez svog predstavnika u općinama", istaknuo je Čović.

Njegovo je mišljenje kako ima šansi da se u Mostaru održe izbori.

"Odgovor ćemo znati već utorak (sutra) kada je predviđen sastanak SDA, SBB-a i HDZ-a BiH o ovom pitanju. Iza toga nam ostaje još eventualno četvrtak za dogovor. Vjerujem u mogućnost dogovora i da ćemo imati izbore u Mostaru, za 35 vijećnika. Po nama, izbori mogu biti održani samo 2. listopada. Dogovor ima smisla u ovome tjednu jer imamo rokove zbog lista i drugih obveza koje je postavilo Središnje izborno povjerenstvo", napominje Čović.

Na pitanje zašto su se uloge oko Mostara, podjela ili jedinstven grad, promijenile između ključnih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, Čović ističe "da su se kojim slučajem Hrvati složili kako treba podijeliti grad, bili bi svakome krivi".

Komentirajući tvrdnje predsjednika SDA kako Travnik ne može biti povezan s Mostarom oko načina uređenja, Čović kaže da će se o Travniku razgovarat kada se bude govorilo o Mostaru.

" Pa gospodin Izetbegović je čak govorio da dvije županije sa sjedištem u Mostaru i Travniku treba spojiti u jednu. Stvari oko Mostara i Travnika ne treba pojednostavljivati do kraja. Za Hrvate je Mostar kao najvažniji grad, a za Bošnjake Travnik ipak nije, jer oni imaju takvih većih desetak gradova", podsjeća Čović.

Izborni zakon ključ

Čović ističe također kako je za Hrvate bilo ključno promijeniti Izborni zakon.

"Imali sam dogovor sa SDA da ćemo odmah nakon predaje zahtjeva za članstvo u EU promijeniti Izborni zakon, ali nismo. Za nas je ključno riješiti pitanje Mostara i izbora članova Predsjedništva. A kroz izbor članova Predsjedništva riješilo bi se i pitanje Sejdić - Finci. Trebali smo promijeniti i način biranja izaslanika za Dom naroda. Sada, bilo bi najgore da pitanje izmjena Izbornog zakona stavimo na dnevni red Parlamenta, a onda procijenimo da to ne možemo provesti", napominje Čović.

Govoreći o odnosima u koaliciji SDA, SBB i HDZ u Federaciji, ali i državi, Čović podsjeća kako su protekli tjedan na sastanku u Sarajevu imali svojevrsni test odnosa u Federaciji.

"Dogovorili smo sve agencije, uprave, službe i rasporedili preostale pozicije. Nakon nekog vremena nategnutih odnosa nakon posljednjeg sastanka opet smo svjedočili popravljanju situacije", podsjeća Čović.

Što se tiče odnosa na državnoj razini, on ističe bojazan da su zajednički sastanci do kraja otkrili strategiju koja je aktualna cijelo vrijeme, odnosno "kako do kraja preuzeti vlast te da je evidentno u tome planu bio cilj koji se trebao realizirati – postoje dva entiteta, a treću stranu (Hrvate) treba eliminirati“.

Govoreći o problemima koje je hrvatskim braniteljima stvorila platforma i koji nisu riješeni, Čović napominje kako je predsjednik FBiH Marinko Čavara pripremio prijedlog izmjena Zakona o braniteljima.

"Vjerojatno će to biti tema na Parlamentu u sljedećih mjesec dana. Smatramo da unutar ministarstva mora postojati poseban odjel za branitelje HVO-a. U tome ministarstvu ima samo jedan Hrvat i to se mora mijenjati", ocjenjuje član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.

im|artinfo.ba, preneseno s portala travnicki.ba