Kada se uopćeno govori o sigurnosnoj situaciji u BiH, Mušić kaže da se onda mora sagledati više čimbenika koji utječu na nju. Prije svega to su neki čimbenici koji prevazilaze okvir države koji su posljedica globalnih i regionalnih kretanja u što možemo uključiti i porast organiziranog kriminala, odnosno krijumčarenje droge, oružja, ljudi... To podrazumijeva utjecaje koji su izravno vezani za situaciju na razini regije, ali i čitavog svijeta, što je vidljivo u slučaju pojačanih migracija.

Druga stvar koja dodatno utječe na sigurnost unutar BiH su politički procesi koji ne vode izravno u stabilniju sferu, odnosno da se u prvi plan stavi ekonomija, investicije...

- Još uvijek se pojedine političke elite vrte u krugu prošlosti, odnosno na neki način žele da ostanu na vlasti koristeći upravo te njihove procjene u smislu sigurnosne situacije, nastoje prikazati da je ona na neki način ugrožena ili da može biti ugrožena zbog neodgovornih politika ili namjera određenih političara u BiH, okruženju i dalje - navodi Mušić.

Ističe da tek onda dolazimo na ovu lokalnu razinu , gdje je pored svih aktivnosti policije i drugih nadležnih službi, vrlo teško spriječiti neke događaje koji su bili iznenađenje čak i za članove obitelji onih koji su učinili ta djela, ili obitelji onih koji su bili žrtve.

- Tako da je prema službenim pokazateljima u ovom trenutku sigurnosna situacija u BiH na nivou koji nije alarmantan. Ne možemo reći da utječe na svakodnevni život i rad, ali svakako da svaki takav slučaj izazove strah i zebnju kod stanovništva, posebno ako se radi o svirepim ubojstvima - ističe Mušić.

Kada se govori o ubojstvima koja su rezultat kršenja prometnih propisa, onda su tu i neke stvari koje se možda mogu u određenom dijelu prevenirati, "ali kada se govori o upotrebi oružja vrlo je teško tu sada provesti konkretnu aktivnost da se preko noći riješi taj problem".

- Prisutni su i uzročno-posljedični problemi kao što je posjedovanje nelegalnog oružja, zatim smo imali i neke slučajeve koji su povezani s posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP), zatim slučajeve koji su posljedica nesređenih odnosa u društvu i obitelji, beznađa i nezaposlenosti. Međutim, ovi slučajevi iz proteklih dana nisu imali niti jedan od tih čimbenika koji su glavni uzročnici i pokretači nasilja i ubojstava, ali ona su se ipak dogodila. I to je ono što u stvari predstavlja problem kako izbjeći takve pojave i u budućnosti ih spriječiti. Možemo reći da je sigurnosna situacija još uvijek pod kontrolom i da nemamo sada događaje koji su se oteli kontroli ili koji mogu biti nastavljeni u tom nizu ubojstava ili drugih oblika teškog nasilja - kaže Mušić.

Upitan zbog čega su izvršitelji ovog niza ubojstava u posljednje vrijeme uglavnim bili „od ranije poznati agencijama za provođenje zakona“ ili „povratnici u vršenju kaznenih djela“, Mušić kaže da je jedan dio počinilaca najtežih kriminalnih djela svakako „od ranije poznat policiji“ kako se to obično kaže.

- Tu dolazimo do jednog problema, jedne situacije koju bi možda trebalo pokušati unaprijediti, a to je učinkovitiji rad pravosuđa. Imali smo neke slučajeve gdje je bilo evidentno da su unutar pravosuđa možda mogli postupiti i na drugačiji način, odnosno da se zakonska regulativa provodi na jedan rigorozniji način. I kada se počinioci kazne, obično su to neke blaže kazne te smo vidjeli u pojedinim primjerima da počinioci kada izađu iz zatvora nisu se suštiniski promijenili, nisu rehabilitirani. Oni nastavljaju da i dalje čine kaznena djela, ne odbacuju tu vrstu ponašanja i u stvari nastoje da osmisle način da budu teže otkriveni - rekao je.

Po njegovom mišljenju tu je vrlo važna uloga pravosuđa, odnosno učinkovitost pravosuđa.

- Mi kao država, zakonske regulative imamo i one su zadovoljavajuće. U nekom dijelu ne treba posebno mijenjati zakone, ali ih treba primjenjivati. Slučajevi ubojstava u zadnje dvije godine pokazuju da bi trebalo uključiti i dodatne stručnjake u svrhu procjene tih počinitelja, odnosno njihovog kapaciteta za nasilje. Ne možemo sada reći da svaki policijski službenik ili sudac može procijeniti po ponašanju „na prvu“ da li je ta osoba sklona činjenju veće razine nasilnih djela, čak i ubojstava. Ali, možda da se i taj dio sagleda u budućnosti, da se sagleda opcija doeduciranja službenika u pravosuđu i policiji, jer je vrlo važno u nekim ranim godinama imati u evidenciji da li je neko sa visokim potencijalom za nasilje - zaključio je Mušić u razgovoru za Fenu.

Mušić se više od desetljeća bavio znanstveno-istraživačkim radom u oblasti društvenog razvoja sa naglaskom na pojave povezane sa nasiljem i istraživanjem modernih sigurnosnih izazova. Objavio je više od 30 znanstveno-istraživačkih radova na prestižnim međunarodnim i domaćim konferencijama, te je autor više od 10 publikacija, pisao je mnogo stručnih članaka i analiza u različitim medijima.

artinfo.ba