Konačna realizacija izgradnje hladnjače za jagodičasto i bobičasto voće na prostoru općine Kiseljak
dogodit će se već krajem ovog mjeseca i upravo je to ono što ovaj projekt izdvaja od mnoštva
drugih koji su “zarobljeni” u fazi realizacije. O poteškoćama koje koče gospodarski uzlet, zapošljavanje i
bolje uvjete za ostanak mladih, za Business magazine govori načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak
Razgovarala Maja Hadžić/Business magazine
Materijalna sredstva kojima općina Kiseljak raspolaže za izgradnju infrastrukture su nedovoljna a izostaje kvalitetan javno -privatni dijalog sa građanima kako bi dobili kvalitetnu infrastrukturu. To su osnovni razlozi zbog kojih se razvojni projekti na prostoru ove općine realiziraju nešto sporijom dinamikom.
Ipak, načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić – Ramljak, koji je na ovoj funkciji već treći mandat, optimističan je u pogledu izgradnje prijeko potrebne vodovodne i kanalizacijske mreže, putne infrastrukture i sveukupnog razvoja ove općine, a čija je perspektiva zasnovana na velikim prirodnim bogatstvima kojima raspolaže.
BM:Projekt izgradnje hladnjače za jagodičasto i bobičasto voće u poslovnoj zoni Dugo Polje- Brestovsko- počinje
dobivati vidljive obrise.Šta Vam znači ovaj projekt?
MIŠURIĆ-RAMLJAK: Projekt izgradnje hladnjaČe za jagodičasto i bobičasto voće jedan je od značajnijih koje je općina Kiseljak imala u 2015. godini, a njegov
završetak dogodit će se u svibnju ove godine.
Ovaj projekt je značajan sa dva aspekta. To je prvenstveno podrška poljoprivrednim proizvođačima koji intenzivno rade na nasadima ovih voćnih vrsta, a kojima nedostaju skladišni kapaciteti koje posjeduje hladnjača. Za sada, u prvoj fazi ona ima kapacitet 600 tona,što u narednim godinama planiramo proširiti na 1.500 tona. Hladnjača neće imati samo funkciju hlađenja – skladištenja, već i pakiranja i jedne više faze prerade te će tako biti otvorena mogućnost za novih 100 radnih mjesta. Također, projekt je značajan i sa aspekta unapređenja poslovne zone Dugo Polje – Brestovsko.
Projekt hladnjače koštat će blizu 600.000 KM, od čega će oko 200.000 KM biti sufinancirano sredstvima IFAD-a (International Fund for Agricultural
Development), ako ga realiziramo preko vladine Fondacije za održivi razvoj - OdRaz.
Općina Kiseljak koja je investirala značajna sredstva u infrastrukturu, u ovom projektu vidi razvojnu priliku kada je u pitanju poljoprivreda. Naime, mi
smo specifična općina kada je u pitanju zemljopis, nemamo velike poljoprivredne površine kako bismo se mogli baviti žitaricama i drugim ratarskim kulturama,
ali priliku imamo upravo u uzgoju maline, kupine i jagode.
BM:Koji su to još aktualni ekonomski projekti koji se realiziraju na području općine Kiseljak i kakva je dinamika njihove realizacije? Općenito,koji su prioriteti i na kojem planu su najvidljiviji rezultati?
MIŠURIĆ-RAMLJAK: Osim hladnjače, najaktuelniji projekt je nastavak izgradnje vodoopskrbe, sa kojom Kiseljak već desetljećima ima problema, a oni su
posebno izraŽeni širenjem industrijskih kapaciteta, povećanjem stanogradnje i intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. Uz vodoopskrbu, tu je i
problematika odvodnje, gdje intenzivno svake godine radimo na izgradnji kanalizacijskog kolektora. Ono što nam predstoji u budućnosti jeste izgradnja
prečistača. Radovi su intenzivni, svake godine radimo nekoliko kilometara kanalizacijskog kolektora, iako je veoma teško i zahtjevno realizirati jedan takav projekt čiji bi konačni završetak mogao biti kroz pet do šest godina. Nailazimo na puno problema, budući da u prethodnim desetljećima nije bilo planske gradnje.
Uz to, ključni faktor ovako sporog rada je novac koji je nedostatan. Naime, sve što radimo uglavnom je financirano
proračunskim sredstvima Općine, koja pak za ovu godinu iznose 6.300.000 KM. Od toga mi
možemo računati na blizu dva milijuna KM za kompletnu infrastruktura (putna,vodovodna i kanalizacijska), dakle, tim iznosom moramo zadovoljiti sve potrebe građana, a ne samo izgradnje kanalizacijskog kolektora koji je skup i zahtjevan proces. Pa, ipak, iako su najvidljiviji rezultati postignuti upravo u
ovim prioritetnim razvojnim projektima u kojima se sačima zadaća lokalne zajednice da stvara preduvjete za otvaranje radnih mjesta, izgradnjom infrastrukture
privlači i strane investicije, a ujedno život građana čini ugodnijim iako smo suočeni i sa nerazumijevanjem pojedinih građana koji se ovome protive.
Izgradnja obilaznice ušla u četvrtu godinu
U izgradnji obilaznice prisutan je i problem otežanog rješavanja
imovinsko -pravnih odnosa. Zakon o izvlaštenju na razini
Federacije BiH stavljen je van snage i nemamo novi pa u
slučaju da vlasnik konkretne parcele neče da je da, onda se tu
ništa ne može uraditi. Obilaznicu gradimo tri godine, ušli smo
u četvrtu jer mali postotak građana pravi probleme i tako
odgađa izvršenje radova. Ako za 1.000 kvadrata traže 2.500-
3.000 KM, a Općini čak 30.000 KM, to je deset puta veća cijena.
Ekspropisali smo 50 vlasnika, 27 parcela na kilometar
parcele, buduće prometnice.
Također, iako se se pridržavamo Prostornog plana Općine
Kiseljak za razdoblje 2006- 2026., on nam stvara i određene
probleme u funkcioniranju. Česti su slučajevi da ljudi prodaju
cijele komplekse poljoprivrednog zemljišta za potrebe gradnje
turističkih objekata kupcima sa Bliskog istoka, ne poštivajući
Prostorni plan, koji je dogma. Imamo potrebu za njegovim
izmjenama, međutim, nemamo suglasnost viših razina vlasti.
BM:Koje su strateške gospodarske grane na kojima općina bazira svoj razvoj?
MIŠURIĆ-RAMLJAK: Strateška gospodarska grana jeste eksploatacija prirodnih resursa. Općina Kiseljak obiluje
mineralnom vodom. Osim Sarajevskog kiseljaka koji je naš ponos i tradicija i po kojem smo
prepoznatljivi u proteklih 100 godina, imamo i punionicu Tilea u Gromiljaku, a izvjesno je i otvaranje još jedne punionice mineralne vode.
Priliku vidimo i u poljoprivredi, malim poljoprivrednim gazdinstvima i općenito u kultivizaciji i stavljanju poljoprivrednog zemljišta u funkciju
razvitka općine i poboljšanja obiteljskih proračuna. Iako je postotak nezaposlenosti u općini 37 posto, što nas čini najboljom općinom u Središnjoj
Bosni i usudim se reći, jednom od općina sa najmanjim postotkom nezaposlenosti u Federaciji BiH, naš cilj je dodatno smanjiti broj od
2.600 nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Skoro 1.000 nezaposlenih osoba nemaju kvalifikacije i spadaju u kategoriju za koju je veoma teško osigurati radno mjesto te je njihova šansa upravo u poljoprivredi. U protekle četiri godine intenzivno smo dodjeljivali sadni materijal određenih sorti jabuka, krušaka, šljiva te jagode i aronije, a ove godine našim graanima osiguravamo sadnice maline i kupine. Pozvali smo naše građane da iskažu potrebu i da se do konca travnja prijave kako bi im mogli donirati
sadni materijal.
BM:Kako stoje stvari sa turizmom?
MIŠURIĆ-RAMLJAK: Zakon o turizmu nalaže da općine ne mogu imati turističke zajednice, već da to mogu samo županije. Općine Kiseljak i Kreševo su prije četiri godine donijele odluku da sukladno Ustavu vrate tu nadležnost. Naime, pitanje turizma bilo je u nadležnosti Turističke zajednice Županije Središnja Bosna, u okviru koje svih 12 općina ima različite poglede u vezi turizma i svaka od njih kao najvrijednije i najkorisnije turističke potencijale ističe upravo vlastite.
Kiseljak ima stoljetnu tradiciju banjskog turizma. Banja Kiseljak - Hotel Dalmacija po kojoj je Kiseljak bio prepoznatljiv, prije Drugog svjetskog
rata imala je 18 pansiona u kojima je bilo oko 200 kreveta. Nažalost, nakon privatizacije Hotela Dalmacija i ne greškom lokalne zajednice i općinske vlasti, on je posljednjih osam godina pod ključem. Iako je interes Općine da on ponovo radi, nažalost, ljudima koji su proveli privatizaciju nije u interesu da ga pokrenu i da se banjski turizam ponovo vrati na ono mjesto koje je zauzimao u proteklim desetljećima.
BM:Šta izdvajate kao najveće ekonomske probleme u općini?
MIŠURIĆ-RAMLJAK: Neadekvatna infrastruktura je faktor koji limitira razvoj gospodarstva svake lokalne zajednice pa i opĆine Kiseljak. Tu prvenstveno mislim
na putnu infrastrukturu. Kompletan cestovni promet odvija se na jednoj prometnici koja je gradska ulica i ujedno magistralna cesta. Uz to je izgradnjom
autoceste i uvoĐenjem naplata prometa, preko opĆine Kiseljak znatno poveĆana frekventnost prometa. ProsjeČni godišnji dnevni promet poveĆao se sa blizu 4.000 na 10.000 vozila koji prometuje kroz Kiseljak magistralnom cestom M1.
Mi smo uradili jedan dio obilaznice, jedan krak. Preostaje nam da izgradimo onaj zahtjevniji i skuplji, a to je istoČni dio autoceste iz smjera Sarajeva, a prema našim procjenama tu imamo dvije opcije, od kojih jedna podrazumijeva cestu, objekte poput mostova i vijadukta, a druga klasičnu cestu i tunel. Za bilo koju od ove dvije varijante potrebno je 20 do 30 milijuna KM, koje općina Kiseljak ne može osigurati ni u naradenih 10 godina pa ćemo morati tražiti jako veliku podršku od viših razina vlasti kako bi to realizirali.
BM:Koliku podršku imate sa viših razina vlasti u realizaciji ekonomskih projekata?
MIŠURIĆ-RAMLJAK:Podrška ne izostaje, ali je količina novca koju možemo dobiti nedostatna, a bez novaca ne možemo ni krenuti u realizaciju bilo kog infrastrukturnog projekta. Proračunska sredstva nisu dostatna za sve potrebe i ona su u većini slučajeva samo inicijalna. Kad su u pitanju Fond za zaštitu okoliša FBiH, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH i naša županijska ministarstva - tu imamo veoma dobru suradnju,
ali su i njihova sredstva ograničena. Iz proračuna od nekoliko stotina tisuća KM kojima za određene infrastrukturne projekte raspolaže županija, svake godine dobijemo određeni iznos, ali to je sufinanciranje, samo inicijalni novac sa kojim krećemo.
Konkretan život se odvija na lokalnoj razini i tu bi država trebala biti osjetljivija.
Općini su oduzeli nadležnosti, a prebacili su nam veoma puno obaveza, uz koje bi trebali prebaciti i novac.
Izgrađeno tisuće stanova
Kada je u pitanju zaštita okoliša, saniramo naše
odlagalište komunalnog otpada na lokalitetu
Berberuša. Projekt je vrijedan između dva i tri
milijuna KM, a u planu nam je da u naredne dvije
do tri godine pokrenemo sanitarno odlaganje
otpada. Sanirali smo javno – komunalno poduzeće,
krenuli smo u selektivno prikupljanje
komunalnog otpada.
Veoma puno novaca ulažemo u reguliranje
korita rijeka Lepenice, Kreševke i Fojnice, čime
otvoramo mogućnost za priobalnu gradnju.
U proteklih 10 godina izgrađeno je dva puta više
stanova nego u proteklih 40 – 50 godina socijalističke
vlasti.
Od 2006. godine izgrađeno je ili je
u fazi gradnje blizu 1.000 stanova.
Također, jedna smo od rijetkih općina BiH koja
je svakom stambenom objektu dodijelila kućni
broj, a u fazi realizacije je uspostava registra
kućnih brojeva koji će biti povezan sa katastrom,
što će biti okončano u naredna dva do tri
mjeseca.
BM:Koje su strategije za privlačenje stranih investicija?
MIŠURIĆ-RAMLJAK: Ono što Općina Kiseljak može ponuditi stranom investitoru, jeste brzina i jednostavnost
ishođenja svih potrebnih dokumenata, kao i jednostavan pristup organu uprave. Ukoliko investitor ima svu potrebnu dokumentaciju koju nalaže zakon, sve što je u nadležnosti Općine rješavamo u roku od 24 sata. Konkretno, kada je u pitanju izgradnja hladnjače, tu smo privukli belgijsku grupaciju Crops and Partners, sa kojima su povodom te investicije razgovori trajali 15 minuta. Hladnjača je već pod njihovim zakupom, a oni imaju iskustvo u upravljanju takvim objektom.
Ovih dana se nadam sastanku sa budućim stranim investitorom zainteresiranim za proizvodnju ambalaže. Međutim, investitorima je prijeko potrebno ponuditi i infrastrukturu, jer teško da će ulagati ako nisu riješena pitanja struje, vode i kanalizacije.
BM:Kako vidite ekonomsku i društvenu budućnost Kiseljaka?
MIŠURIĆ-RAMLJAK: Moja vizija za budućnost je optimistična, ali koliko će naših želja biti ispunjeno ovisi o tome koliko ćemo raditi na njihovoj realizaciji.
Nastojim da zadržim mlade ljude koji neće odlaziti van granica BiH, već je graditi, iako postoji bojazan da ćemo zbog veoma velikog odlaska
radno sposobnog stanovništva vrlo brzo doći u situaciju da će nam nedostajati radne snage.
To se već osjeća u pojedinim gospodarstvenim granama, posebice u građevinarstvu i metaloprerađivačkoj industriji.
Također, obrazovni sustav nije usklađen sa potrebama gospodarstva općine.
Postoji potreba za poljoprivrednom školom i metaloprerađivačkom školom, ali je interes učenika da upisuju takva zanimanja veoma mali.
BM: Uz gospodarske, tu su i ne manje važne teme o obrazovanju.
Šta Općina Kiseljak čini na tom polju?
MIŠURIć-RAMLJAK: Ono po čemu je Kiseljak također prepoznatljiv jesu ustanove visokog obrazovanja.
Na razini općine postoje tri fakulteta: CEPS Centar za poslovne studije, Pravni fakultet Univerziteta
u Travniku i Ekonomski fakultet Univerziteta u Travniku, koje pohađa više od 2.000 studenata. Posebno se osjeti nazočnost CEPS-a,
kada je u pitanju uslužna djelatnost. Raduje me što je veoma puno Kiseljačana koji nakon završene srednje škole upisuju upravo jedan od ovih fakulteta.
im|artinfo.ba
