× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • BUGOJNO

ekshumacija-bugojno.jpg

Foto: Arhiv/ Ekshumacija na Rostovu

 

         Merzuk Aletić, bivši policajac i svjedok u procesu za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima koji će se pred Sudom BiH, prema nedavno potvrđenoj optužnici, voditi protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića, ratnih političkih i vojnih čelnika u Bugojnu,  krajem studenog prošle godine na Rostovu pred istražiteljima SIPA-e digao je ruku na sebe u trenutku kada je trebao otkriti lokacije s tijelima većine nasilno odvedenih hrvatskih logoraša za čijim se posmrtnim ostatcima još traga.

Prema svim dostupnim dokazima i iskazima svjedoka,  skoro svi ugledni predstavnici hrvatskog naroda  Bugojna koji su  odvedeni  iz logora Armije R BiH u ljeto i jesen 1993. godine,  likvidirani su upravo na Rostovu. Unatoč pokušajima pojedinaca pa i skupina koje su bile dio struktura koje su osmislile i provele zločin etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata da Merzuka Aletića predstave u najboljem svijetlu, on je, potvrđuju dokumenti koje je u knjizi „Poginuli, nasilno odvedeni i nestali u Domovinskom ratu, Bugojno 1991.-1996.“,  autora Josipa Kalaice, objavljenoj u proljeće prošle godine, bio daleko od pozitivca. Aletić je naime bio svjedok pokajnik, pripadnik zloglasne  postrojbe mudžahedina „Bijeli golubovi“ koja je bila stacionirana na Rostovu. Bio je jedan od 39 „domaćih“ pripadnika El mudžahida kojeg su formirali borci iz islamskih zemalja koji su ratovali u redovima Armije R BiH. Aletić je bio iz  Gornjeg Vakufa/Uskoplja kako i dobar dio pripadnika „Bijelih golubova“ u kojoj su uz Bugojance bili najbrojniji. Priličan broj ostalih pripadnika bili su Bošnjaci iz Donjeg Vakufa, dio je bio iz Novog Travnika, a na popisu su  i dvojica Jajčana, jedan Zeničanin i jedan pripadnik iz Brčkog.  

 

IMG-20240128-WA0003.jpg

 

Da je Aletić bio involviran u cjelokupan proces dovoženja skupine hrvatskih logoraša na Rostovo te da je znao na koji način su pogubljeni te je vjerojatno i sam bio jedan od egzekutora,  u predmetu protiv Dževada Mlaće, predsjednika ratnog predsjedništva Bugojna još 2010.godine svjedočio je Salko Kartal, također pripadnik mudžahedinske postrojbe „Bijeli golubovi“ stacionirane na Rostovu. Kartal je iz Novog Travnika, sela Prioćani. Prilikom saslušanje pred Tužiteljstvom BiH krajem 2010. godine izjavio kako se sjeća  „da su neki ljudi dovedeni i zatvoreni  u motelu na prvom katu u dvije prostorije koje su od tada uvijek bile zaključane, a ključ je imao  Hadžija iz Prusca“. Uvidom u popis pripadnika „Bijelih golubova“ vidljivo je da je Hadžija bio nadimak Smajla Hamzića još jednog pripadnika zloglasne postrojbe mudžahedina sa sjedištem na Rostovu.  Kartal je u svome iskazu posvjedočio i kako nakon povratka s terena nije zatekao ljude koji su bili zatvoreni  i zaključani u dvije prostorije motela na Rostovu. „Tada s nama na teren nisu išli ni ovaj Merzuk ni braća Ćurići (Nihad i Enes) ni Hadžija i oni sigurno znaju šta je bilo sa ovim ljudima“, kazao je pred tužiteljima Kartal po čijim saznanjima su zarobljeni bili zapravo pripadnici HVO-a. Svjedočio i o dolascima Mlaće i Cikotića na Rostovo u više navrata. Prema svjedočenju Salke Kartala, Merzuk Aletić, svjedok pokajnik znao je gdje su likvidirani zatočeni Hrvati Bugojna, a što ga je nagnalo da u trenutku otkrivanja lokacije s tijelima izvrši samoubojstvo zna samo on. Nadati se da će i istražitelji doći do nekih saznanja nakon vještačenja Aletićevog mobitela.

 

IMG-20240128-WA0001.jpg

Nakon što je uloga Merzuka Aletića u likvidaciji zatočenih bugojanskih Hrvata prilično rasvijetljena, postavlja se pitanje kako je osoba s takvom mračnom ratnom prošlošću mogla godinama raditi u policiji? To međutim nimalo ne čudi ukoliko se zna da je Enes Handić, pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. Brigade Armije R BiH, jedan od potpisnika naloga za odvođenje zarobljenih Hrvata iz logora bio ministar unutarnjih poslova u Srednjobosanskoj županiji. Handžić je zbog zločina nad Hrvatima pred Sudom BiH osuđen 2010. ali tek na osam godina zatvora jer se nagodio s Tužiteljstvom,  uz obećanje kako će otkriti lokaciju s tri tijela. Na mjestu koje je otkrio pronađeni su više puta spaljivani fragmenti kostiju iz kojih nije bilo moguće izvući profil za DNK tako da se može reći kako Handžić svoj dio iz nagodbe nije ispunio , prevario je obitelji nestalih i Tužiteljstvo BiH. Pored Handžića, prema iskazu još jednog pokajnika Enisa Sijamije zvanog Pajo, datog davne 2002. godine, naloge o odvođenju  potpisivali su i Nermin Aliefendić i Haris Haznadarević. Haznadarević je trenutačno pomoćnik načelnika općine Bugojno Hasana Ajkunića iz SDA  i na čelu je općinske Službe za gospodarstvo, društvene djelatnosti i opću upravu. Procesom protiv Mlaće i Cikotića klupko zločina konačno bi se trebalo početi odmotavati, a s njim na vidjelo izlaziti i šokantne spoznaje o zločincima koji su cijelo vrijeme bili dio struktura vlasti na svim razinama, od općinske do državne, policajci, državni službenici, ministri. Sve to omogućili su im moćni politički zaštitnici koji su ih dosad uspijevali zaštiti od sudskog progona izlažući  žrtve i njihove obitelji, bivše logoraše i obitelji ubijenih i nestalih,  dodatnom strahu i poniženju koji su se itekako odrazili i na povratak Hrvata u Bugojno iz kojeg je u ratu protjerano više od 15 tisuća Hrvata.

IMG-20240128-WA0002.jpg

Artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • BUGOJNO

ekshumacija-bugojno.jpg

Foto: Arhiv/ Ekshumacija na Rostovu

 

         Merzuk Aletić, bivši policajac i svjedok u procesu za ratne zločine nad bugojanskim Hrvatima koji će se pred Sudom BiH, prema nedavno potvrđenoj optužnici, voditi protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića, ratnih političkih i vojnih čelnika u Bugojnu,  krajem studenog prošle godine na Rostovu pred istražiteljima SIPA-e digao je ruku na sebe u trenutku kada je trebao otkriti lokacije s tijelima većine nasilno odvedenih hrvatskih logoraša za čijim se posmrtnim ostatcima još traga.

Prema svim dostupnim dokazima i iskazima svjedoka,  skoro svi ugledni predstavnici hrvatskog naroda  Bugojna koji su  odvedeni  iz logora Armije R BiH u ljeto i jesen 1993. godine,  likvidirani su upravo na Rostovu. Unatoč pokušajima pojedinaca pa i skupina koje su bile dio struktura koje su osmislile i provele zločin etničkog čišćenja Bugojna od Hrvata da Merzuka Aletića predstave u najboljem svijetlu, on je, potvrđuju dokumenti koje je u knjizi „Poginuli, nasilno odvedeni i nestali u Domovinskom ratu, Bugojno 1991.-1996.“,  autora Josipa Kalaice, objavljenoj u proljeće prošle godine, bio daleko od pozitivca. Aletić je naime bio svjedok pokajnik, pripadnik zloglasne  postrojbe mudžahedina „Bijeli golubovi“ koja je bila stacionirana na Rostovu. Bio je jedan od 39 „domaćih“ pripadnika El mudžahida kojeg su formirali borci iz islamskih zemalja koji su ratovali u redovima Armije R BiH. Aletić je bio iz  Gornjeg Vakufa/Uskoplja kako i dobar dio pripadnika „Bijelih golubova“ u kojoj su uz Bugojance bili najbrojniji. Priličan broj ostalih pripadnika bili su Bošnjaci iz Donjeg Vakufa, dio je bio iz Novog Travnika, a na popisu su  i dvojica Jajčana, jedan Zeničanin i jedan pripadnik iz Brčkog.  

 

IMG-20240128-WA0003.jpg

 

Da je Aletić bio involviran u cjelokupan proces dovoženja skupine hrvatskih logoraša na Rostovo te da je znao na koji način su pogubljeni te je vjerojatno i sam bio jedan od egzekutora,  u predmetu protiv Dževada Mlaće, predsjednika ratnog predsjedništva Bugojna još 2010.godine svjedočio je Salko Kartal, također pripadnik mudžahedinske postrojbe „Bijeli golubovi“ stacionirane na Rostovu. Kartal je iz Novog Travnika, sela Prioćani. Prilikom saslušanje pred Tužiteljstvom BiH krajem 2010. godine izjavio kako se sjeća  „da su neki ljudi dovedeni i zatvoreni  u motelu na prvom katu u dvije prostorije koje su od tada uvijek bile zaključane, a ključ je imao  Hadžija iz Prusca“. Uvidom u popis pripadnika „Bijelih golubova“ vidljivo je da je Hadžija bio nadimak Smajla Hamzića još jednog pripadnika zloglasne postrojbe mudžahedina sa sjedištem na Rostovu.  Kartal je u svome iskazu posvjedočio i kako nakon povratka s terena nije zatekao ljude koji su bili zatvoreni  i zaključani u dvije prostorije motela na Rostovu. „Tada s nama na teren nisu išli ni ovaj Merzuk ni braća Ćurići (Nihad i Enes) ni Hadžija i oni sigurno znaju šta je bilo sa ovim ljudima“, kazao je pred tužiteljima Kartal po čijim saznanjima su zarobljeni bili zapravo pripadnici HVO-a. Svjedočio i o dolascima Mlaće i Cikotića na Rostovo u više navrata. Prema svjedočenju Salke Kartala, Merzuk Aletić, svjedok pokajnik znao je gdje su likvidirani zatočeni Hrvati Bugojna, a što ga je nagnalo da u trenutku otkrivanja lokacije s tijelima izvrši samoubojstvo zna samo on. Nadati se da će i istražitelji doći do nekih saznanja nakon vještačenja Aletićevog mobitela.

 

IMG-20240128-WA0001.jpg

Nakon što je uloga Merzuka Aletića u likvidaciji zatočenih bugojanskih Hrvata prilično rasvijetljena, postavlja se pitanje kako je osoba s takvom mračnom ratnom prošlošću mogla godinama raditi u policiji? To međutim nimalo ne čudi ukoliko se zna da je Enes Handić, pomoćnik zapovjednika za sigurnost 307. Brigade Armije R BiH, jedan od potpisnika naloga za odvođenje zarobljenih Hrvata iz logora bio ministar unutarnjih poslova u Srednjobosanskoj županiji. Handžić je zbog zločina nad Hrvatima pred Sudom BiH osuđen 2010. ali tek na osam godina zatvora jer se nagodio s Tužiteljstvom,  uz obećanje kako će otkriti lokaciju s tri tijela. Na mjestu koje je otkrio pronađeni su više puta spaljivani fragmenti kostiju iz kojih nije bilo moguće izvući profil za DNK tako da se može reći kako Handžić svoj dio iz nagodbe nije ispunio , prevario je obitelji nestalih i Tužiteljstvo BiH. Pored Handžića, prema iskazu još jednog pokajnika Enisa Sijamije zvanog Pajo, datog davne 2002. godine, naloge o odvođenju  potpisivali su i Nermin Aliefendić i Haris Haznadarević. Haznadarević je trenutačno pomoćnik načelnika općine Bugojno Hasana Ajkunića iz SDA  i na čelu je općinske Službe za gospodarstvo, društvene djelatnosti i opću upravu. Procesom protiv Mlaće i Cikotića klupko zločina konačno bi se trebalo početi odmotavati, a s njim na vidjelo izlaziti i šokantne spoznaje o zločincima koji su cijelo vrijeme bili dio struktura vlasti na svim razinama, od općinske do državne, policajci, državni službenici, ministri. Sve to omogućili su im moćni politički zaštitnici koji su ih dosad uspijevali zaštiti od sudskog progona izlažući  žrtve i njihove obitelji, bivše logoraše i obitelji ubijenih i nestalih,  dodatnom strahu i poniženju koji su se itekako odrazili i na povratak Hrvata u Bugojno iz kojeg je u ratu protjerano više od 15 tisuća Hrvata.

IMG-20240128-WA0002.jpg

Artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više