× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Prije 28 godina

 l_3dbd852b04641f614e1305e2709ac9a4.jpg

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum, parafiran je na današnji dan prije 28 godina. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je parafiran 21. studenog 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi 'Wright-Patterson' kod grada Daytona, u američkoj saveznoj državi Ohio.

Mirovni pregovori odvijali su se od 1. do 21. studenog 1995. godine pod imperativom zaustavljanja rata, a Daytonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri naroda i ostalih, te dva entiteta – FBiH i RS, uz dogovor da se arbitraža u vezi s brčanskim koridorom realizira naknadno.

Glavni akteri mirovne konferencije – prvi predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik bivše Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu.

Sve tri države nastale su disolucijom bivše SFRJ, a njihovi čelnici - potpisnici Sporazuma su se obavezali da međusobne odnose reguliraju u skladu s Poveljom UN-a, Završnim helsinškim aktom i drugim dokumentima OSCE-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavnje nesporazuma na miroljubiv način.

Daytonski mirovni sporazum potpisan je u prisustvu tadašnjeg državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država Warrena Christophera, a glavni američki posrednici bili su - Richard Holbrooke, bivši zamjenik državne tajnice Madeleine Albright, i američki general Wesley Clark.

Potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu svjedočili su tadašnji američki predsjednik Bill Clinton, generalni tajnik UN-a Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni tajnik NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedatelj mirovne konferencije u ime Europske unije.

Daytonski sporazum je bio kulminacija tzv. 'šatl (Shuttle) diplomatije', koju je vodio Richard Holbrooke sa svojim timom pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država.

Inače, Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine.

Ovim dokumentom potvrđeni su - suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost države Bosne i Hercegovine, te propisane nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija, te način izmjene Ustava BiH.

U trenutku potpisivanja, Daytonski sporazum je donio dugo priželjkivani mir, te, istovremeno, i novu institucionalnu arhitekturu, odnosno takav organizacijski model države koji bi se mogao smatrati jedinstvenim – sui generis – s obzirom na to da se ne može podvesti pod uobičajene modele ustavnog uređenja.

Upravo daytonsko ustavno uređenje u međuvremenu je postalo 'kamen spoticanja', predmet sporenja i kontinuiranih prijepora, a prema preovladavajućem mišljenju, i temeljna prepreka funkcioniranju moderne države Bosne i Hercegovine, kao i procesu njene europske, odnosno euroatlantske integracije.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sarajevski kiseljak - novi 28.6.
  • Prije 28 godina

 l_3dbd852b04641f614e1305e2709ac9a4.jpg

Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum, parafiran je na današnji dan prije 28 godina. Radi se o dokumentu/pravnom aktu, sporazumnog karaktera, kojim je službeno okončan gotovo četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.), a koji je parafiran 21. studenog 1995. godine u vojnoj zračnoj bazi 'Wright-Patterson' kod grada Daytona, u američkoj saveznoj državi Ohio.

Mirovni pregovori odvijali su se od 1. do 21. studenog 1995. godine pod imperativom zaustavljanja rata, a Daytonskim mirovnim sporazumom Bosna i Hercegovina je ustrojena kao država tri naroda i ostalih, te dva entiteta – FBiH i RS, uz dogovor da se arbitraža u vezi s brčanskim koridorom realizira naknadno.

Glavni akteri mirovne konferencije – prvi predsjednik Predsjedništva tadašnje Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik bivše Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bili su u konačnici i potpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma 14. prosinca 1995. godine u Elizejskoj palati u Parizu.

Sve tri države nastale su disolucijom bivše SFRJ, a njihovi čelnici - potpisnici Sporazuma su se obavezali da međusobne odnose reguliraju u skladu s Poveljom UN-a, Završnim helsinškim aktom i drugim dokumentima OSCE-a, uz međusobno poštovanje suvereniteta i rješavnje nesporazuma na miroljubiv način.

Daytonski mirovni sporazum potpisan je u prisustvu tadašnjeg državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država Warrena Christophera, a glavni američki posrednici bili su - Richard Holbrooke, bivši zamjenik državne tajnice Madeleine Albright, i američki general Wesley Clark.

Potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu svjedočili su tadašnji američki predsjednik Bill Clinton, generalni tajnik UN-a Boutros Boutros-Ghali, bivši francuski predsjednik Jacques Chirac, tadašnji britanski premijer John Major, generalni tajnik NATO-a Javier Solana, njemački kancelar Helmut Kohl, ruski premijer Viktor Černomirdin, kao i švedski premijer Carl Bildt, koji je, također, bio kopredsjedatelj mirovne konferencije u ime Europske unije.

Daytonski sporazum je bio kulminacija tzv. 'šatl (Shuttle) diplomatije', koju je vodio Richard Holbrooke sa svojim timom pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Američkih Država.

Inače, Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine.

Ovim dokumentom potvrđeni su - suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost države Bosne i Hercegovine, te propisane nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija, te način izmjene Ustava BiH.

U trenutku potpisivanja, Daytonski sporazum je donio dugo priželjkivani mir, te, istovremeno, i novu institucionalnu arhitekturu, odnosno takav organizacijski model države koji bi se mogao smatrati jedinstvenim – sui generis – s obzirom na to da se ne može podvesti pod uobičajene modele ustavnog uređenja.

Upravo daytonsko ustavno uređenje u međuvremenu je postalo 'kamen spoticanja', predmet sporenja i kontinuiranih prijepora, a prema preovladavajućem mišljenju, i temeljna prepreka funkcioniranju moderne države Bosne i Hercegovine, kao i procesu njene europske, odnosno euroatlantske integracije.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.