Riječ je o Zakonu o električnoj energiji, Zakonu o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH, te Zakonu o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije u Federaciji BiH.

Bičakčić je naveo da se tim zakonima usklađuje bh. zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije i Energetske zajednice, čime se nastavlja proces liberizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije ka čistoj energiji.

Također, dodao je da se preciznije definiraju prava i obaveze svih sudionika na tržištu i pojednostavljuju procedure izgradnje i rada proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore, primarno solar i vjetar, ali i uvođenje novih mehanizama zaštite krajnjih kupaca.

- Osim toga, bit će sustavno uređena pitanja od zajedničkog značaja za korištenje više oblika energije u sektorima električne energije, prirodnog plina, naftnih derivata, toplotne energije, obnovljivih izvora energije i energijske učinkovitosti u Federaciji BiH - istaknuo je Bičakčić.

Pojasnio je da se tim rješenjima promovira i regulira proizvodnja električne i energije grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora i učinkovite kogeneracije, kao i upotreba obnovljivih izvora energije u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu, ali i povećanje udjela u ukupnoj potrošnji energije.

Bičakčić je precizirao da se građanima na jednostavniji način daje mogućnost da se uključe u dekarbonizaciju energetskog sektora, uz mogućnost dopunjavaja postojećih odredbi koje se odnose na garancije porijekla i balansiranje.

- Za realizaciju ova tri zakona potrebno je usvojiti oko 45 podzakonskih akata (uredbi, pravilnika, uputstva). Te podzakonske akte trebaju donijeti različiti organi: Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH, operatori distributivnog sistema i Operator za obnovljive izvore i učinkovitu kogeneraciju. Većina tih dokumenata se donosi u periodu od šest mjeseci do godinu dana - rekao je Bičakčić.

artinfo.ba