Sinergijom svih razina vlasti pomoći onima koji se žele vratiti
Ratni zločini i razaranja uz nekažnjavanje nalogodavaca, poslijeratna ubojstva i napadi na povratnike te najnoviji primjeri manipuliranja imovinom u vlasništvu Hrvata rezultirali su dugogodišnjim trendom pada broja hrvatskih povratnika u klišanski kraj. Kako oživjeti proces povratka u dolinu Neretvice, uz pokazanu volju i želju za povratkom, bila je tema razgovora predsjedatelja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislava Martinovića i don Marina Marića, župnika župa Obri i Solakova Kula za Martinovićeva posjeta Kostajnici.
Kako ga je izvjestio don Marin, u tri župe koje pripadaju Klisu; Žitače, Solakova Kula i Obri, od prijeratnih devet tisuća vjernika katolika živi ih tek 110 ,a sve kao rezultat proteklih ratnih događanja i neprocesuiranih ratnih zločina koji su se ondje dogodili. Uz sigurnost povratnika koja je na prvom mjestu, važni su i infrastrukturni projekti kojima se stvaraju uvjeti za normalan život. „Mnogi prijeratni stanovnici klišanskog kraja rado bi se vratili na svoje. Osim volje za to im je potreban osjećaj sigurnosti koji je nepovratno nestao nakon trostrukog ubojstva obitelji Anđelić.
Do te 2002. godine imali smo 650 povratnika u ovaj kraj, i od tada je broj povratnika u stalnom padu. Također, potrebno je daleko više interesa i ulaganja u infrastrukturu, obnovu putova, postavljanje rasvjete i ostalih projekata koji su u drugim naseljima Konjica uglavnom realizirani. Mislim da volju ljudi za povratkom života u ovaj kraj treba iskoristiti i tako rasplamsati vatru na nekadašnjim ognjištima koju danas malobrojni tek održavaju“, kazao je don Marin Marić, župnik u župama Solakova Kula i Obri.
Nakon što ga je domaćin upoznao sa životom malobrojnih povratnika u klišanski kraj, predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović je jednom od mjesnih župnika uputio punu potporu u nastojanjima da se ovaj kraj oživi te da se u njega vrate svi oni koji žele povratak u svoja prijeratna mjesta stanovanja. „Nažalost vrlo je malo Hrvata danas u Konjicu, tek 650 od prijeratnih više od 11, 5 tisuća.
Dramatično je smanjen i broj Srba koji tu žive. Mi ne možemo nikako bit zadovoljni ovakvim stanjem i tu se treba pokazati volja, ponajprije vlasti grada Konjica, da se ovo stanje mjenja u pozitivnom smjeru. Mislim da moramo ići u smjeru podrške onima koji se žele vratiti, prije svega pobrinuti se da se osjećaju sigurnim, da se ne manupilra ni na koji način njihovom imovinom kao što se nažalost ovih dana događa sa slučajem obitelji Trlin. Žurno je potrebno poduzeti mjere da se u ovim mjestima poboljša sigurnosni ambijent kao i potrebna infrastrukturu za pristojan i ugodan život. To treba biti zadaća svih nas koji obnašamo dužnosti u vlasti, od gradske,kantonalne do federalne. Pomažući povratnicima u ovaj kraj svi skupa u jednoj sinergiji trebamo graditi suživot na ovim prostotima“, kazao je Martinović nakon boravka u Kostajnici.
Za posjeta ovom mjestu Martinović je obišao i filijalnu crkvu u kojoj se nalazi i posveta obitelji Anđelić, Anđelku, Mari i Zorki, žrtvama zločina iz mržnje počinjenog prije više od 20 godina. A sve tragove mržnje može i treba izbrisati vjera koja je duboko ukrorijenjena u narod ovog kraja, ljubav prema rodnom kraju i želja za obnovom života uz potporu onih kojima je zadaća prepoznati njihova nastojanja i pomoći im u osiguranju uvjeta za normalan život, zaključili su don Marin Marić, župnik povratničkih župa Obri i Solakova Kula i predsjedatelj Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović.
artinfo.ba
