× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Hrvatski predsjednik

milanovic-brijuni.jpg

 Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas u Skoplju sudjeluje na samitu procesa Brdo-Brijuni i nada se da skopski skup neće završiti kao prethodna dva "svađom raštimanih instrumenata" i lomljenjem kopalja u usvajanju završne deklaracije.

Zoran Milanović i slovenska šefica države Nataša Pirc Musar supredsjedatelji su inicijative Brdo-Brijuni, pokrenute 2013., kojemu je ove godine domaćin sjevernomakedonski predsjednik Stevo Pendarovski.

I na ovom skupu zajednička nit inicijative ostaje približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, što je bio i njezin inicijalni cilj, a čelnici će se osvrnuti i na suzbijanje posljedica klimatskih promjena i na zadržavanje mladih na prostoru zapadnog Balkana, najavljeno je s Pantovčaka, javlja Hina. 

Na skupu uz predsjednike Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije sudjeluju predsjednici Srbije, Albanije i Crne Gore, predsjednica Kosova  i članovi Predsjedništva BiH. 

Nedugo nakon što je izabrana na dužnost, Pirc Musar potvrdila je na svom prvom sastanku s Milanovićem u Zagrebu u veljači da Slovenija želi zajedno s Hrvatskom nastaviti projekt Brdo-Brijuni. 

Milanović je tom prigodom izrazio nadu da skup u Skoplju neće ponovno završiti "svađom raštimanih instrumenata kao zadnja dva puta", a o tom je formatu rekao da se "neke stvari moraju kalibrirati i dovesti u malo mirnije vode".

Na prošlogodišnjem samitu nije usvojena završna deklaracija jer je hrvatski predsjednik tražio da se u dokumentu spomene konstitutivnost triju naroda u Bosni i Hercegovini s čime se nisu složila dva člana Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić. 

Godinu prije toga sudionici su prihvatili tek kompromisni tekst završne izjave zbog prepirki između kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog čelnika Aleksandra Vučića. 

Godine 2013. kad je proces Brdo-Brijuni pokrenut, možda se nije činilo da će Hrvatska zadugo biti jedina zemlja koja će biti primljena u EU. Desetljeće kasnije nijedna od šest zemalja zapadnog Balkana nije blizu ulasku u Uniju, što zbog slabog napretka u tim zemljama, što zbog zasićenja u EU. 

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nedavno je na Bledskom strateškom forumu izjavio da EU mora biti spremna za proširenje do 2030. godine, ali za to mora biti spremno i tih šest zemalja jugoistoka Europe.

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Hrvatski predsjednik

milanovic-brijuni.jpg

 Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas u Skoplju sudjeluje na samitu procesa Brdo-Brijuni i nada se da skopski skup neće završiti kao prethodna dva "svađom raštimanih instrumenata" i lomljenjem kopalja u usvajanju završne deklaracije.

Zoran Milanović i slovenska šefica države Nataša Pirc Musar supredsjedatelji su inicijative Brdo-Brijuni, pokrenute 2013., kojemu je ove godine domaćin sjevernomakedonski predsjednik Stevo Pendarovski.

I na ovom skupu zajednička nit inicijative ostaje približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, što je bio i njezin inicijalni cilj, a čelnici će se osvrnuti i na suzbijanje posljedica klimatskih promjena i na zadržavanje mladih na prostoru zapadnog Balkana, najavljeno je s Pantovčaka, javlja Hina. 

Na skupu uz predsjednike Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije sudjeluju predsjednici Srbije, Albanije i Crne Gore, predsjednica Kosova  i članovi Predsjedništva BiH. 

Nedugo nakon što je izabrana na dužnost, Pirc Musar potvrdila je na svom prvom sastanku s Milanovićem u Zagrebu u veljači da Slovenija želi zajedno s Hrvatskom nastaviti projekt Brdo-Brijuni. 

Milanović je tom prigodom izrazio nadu da skup u Skoplju neće ponovno završiti "svađom raštimanih instrumenata kao zadnja dva puta", a o tom je formatu rekao da se "neke stvari moraju kalibrirati i dovesti u malo mirnije vode".

Na prošlogodišnjem samitu nije usvojena završna deklaracija jer je hrvatski predsjednik tražio da se u dokumentu spomene konstitutivnost triju naroda u Bosni i Hercegovini s čime se nisu složila dva člana Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić. 

Godinu prije toga sudionici su prihvatili tek kompromisni tekst završne izjave zbog prepirki između kosovske predsjednice Vjose Osmani i srbijanskog čelnika Aleksandra Vučića. 

Godine 2013. kad je proces Brdo-Brijuni pokrenut, možda se nije činilo da će Hrvatska zadugo biti jedina zemlja koja će biti primljena u EU. Desetljeće kasnije nijedna od šest zemalja zapadnog Balkana nije blizu ulasku u Uniju, što zbog slabog napretka u tim zemljama, što zbog zasićenja u EU. 

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel nedavno je na Bledskom strateškom forumu izjavio da EU mora biti spremna za proširenje do 2030. godine, ali za to mora biti spremno i tih šest zemalja jugoistoka Europe.

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više