Jasmin Murtagić, rukovoditelj projekta “Unaprjeđenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH” je, izlažući izvješće o radu Tužiteljstva BiH od 1. siječnja do 30. lipnja, kazao da je u više od stotinu predmeta s procesnom smetnjom raspisano samo 17 potjernica, javlja BIRN BiH. 

- Ističem da su u ovom razdoblju od šest mjeseci na 24 raspoređena tužitelja u, naglašavam, Posebnom odjelu za ratne zločine, podigli dvije optužnice protiv tri osobe i donijeli devet negativnih tužiteljskih odluka - kazao je Murtagić.

Dodao je da su kroz prethodna izvješća govorili o 40 optužnica u okviru dvije godine i da je taj podatak bio prihvatljiv, ali se veliki dio optužnica odnosio na nedostupne osobe.

- Dvije optužnice protiv tri osobe u šest mjeseci, vi procijenite, kao regulator sustava, je li to kvalitativno i kvantitativno zadovoljavajući rezultat - kazao je.

Članica VSTV-a Amila Mimica Kunosić je kazala da je nedopustivo da toliki broj tužitelja i stručnjaka radi u Tužiteljstvu, a broj predmeta i optužnica nije zadovoljavajući.

- Predlažem da mi, kao Vijeće, do sljedećeg izvješća razmislimo koje radnje u skladu sa svojim ovlaštenjima možemo pokrenuti protiv glavnih tužitelja gdje nemamo pomaka i gdje neke stvari ne idu i ne rješavaju se predmeti - kazala je ona.

Murtagić je kroz izlaganje kazao da postoji problematičan trend u preciznosti broja predmeta za ratne zločine, na koji su i ranije ukazivali.

- Što da kažemo osim da Vijeće u ovom trenutku ne zna točan podatak o broju predmeta. Ima više cifri i podataka i oni se stalno mijenjaju. Ne trebamo se braniti, što god da nam kažu i javnost i pravosudna zajednica, ne trebamo se braniti - kazao je član Vijeća Mustafa Šabić.

Vijeće je usvojilo, prvog dana sjednice, i prijedloge kojim se Državnom tužiteljstvu nalaže da u roku od tri mjeseca izvrši potpunu reviziju svih neriješenih predmeta ratnih zločina, da promptno unaprijede rad na predmetima sa procesnim smetnjama i povećaju broj raspisanih potjernica, te do kraja godine prioritetno fokusiraju rad na predmetima koji imaju potencijal sudskog epiloga, odnosno podizanja optužnice.

Zbog učestalih oblika nasilja i ubojstava žena u Bosni i Hercegovini, članovi VSTV-a su usvojili set aktivnosti u pogledu unaprjeđenja postojećeg sustava zaštite žena žrtva nasilja u BiH i otvorili pitanje potrebe dodatne eduakcije sudaca, tužitelja i policijskih službenika koji rade na ovim predmetima i slučajevima.

Demirel Delić iz Odjela za pravna pitanja VSTV-a kazao je da analizu stanja planiraju završiti do studenog, kada će s konkretnim podacima kreirati pravac u kojem cijeli sustav mora krenuti, ako želi kreirati sigurnije društvo i odgovarajuću reakciju institucija u zaštiti žena od nasilja.

Na samom početku sjednice predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je priopćio da je potpredsjednica Vijeća Biljana Simeunović podnijela ostavku zbog opstrukcija ravnatelja i Tajništva Vijeća, te nedostatka komunikacije kojom joj je onemogućeno obavljanje poslova predviđenih Zakonom o VSTV-u.

Članovi Vijeća su usvojili zaključak radne grupe o uvođenju kategorije “novinar” u CMS sustav, kako bi tužiteljstvo imalo uvid u radu na predmetima i analiziranju mogućih motiva napada na novinare. Naveli su da je ranije jedan predmet u Banjoj Luci došao pred tužitelja bez da su znali da je osoba novinar i da bi to moglo biti motiv napada na njega. Ovim prijedlogom nastoje unaprijediti sustav zaštite i analizu stanja ugroženosti novinara u BiH.

Tijekom rasprave, a bez ranije planirane točke, članovi su govorili i o problemima s novim izmjenama Zakona o VSTV-u, navodeći da će njegovo usvajanje onesposobiti insituciju Vijeća i rad Odjela za integritet jer nove izmjene ostavljaju prostora za nedostavljanje podataka sudaca i tužitelja na provjeru. Zakon je nakon ove rasprave usvojen na sjednici Doma naroda. 

Lagumdžija je kazao da je kategorično protiv ovakvog oblika zakona i da će u njegovoj primjeni doći do blokade i nedostavljanja podataka Odjelu za integritet o sucima i tužiteljima iz Republike Srpske.

Kako je objasnio, umjesto da su dužni dostavljati podatke o imovini sudaca i tužitelja, sada se moraju osloniti na zakone iz poreznog i bankarskog sustava koji u svojoj suštini nema predviđenu kontrolu imovine sudaca i tužitelja. Kazao je da sporazum koji se predlaže kao garant neće spriječiti blokadu.

- To je dobra volja hoće li poštovati taj sporazum i na što će pristati u tom sporazumu. Nonses je da će odjel, koji nema status pravnog lica, zaključivati sporazum s nekim -  kazao je on.

Sjednica VSTV-a nastavlja se danas. 

artinfo.ba