- Hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović, koji je u petak sudjelovao na gospodarskom forumu u grčkom Delfiju, rekao je da Hrvatska udvostručuje kapacitet LNG terminala na Krku i razgovara o spajanju na plinovod iz Azerbajdžana čime se želi pozicionirati kao energetsko središte u ovom dijelu Europe.
Filipović je u gradiću Delfiju sudjelovao na panelu "Ruski hibridni rat: Kako ojačati energetsku sigurnost EU-a".
Kapacitet LNG terminala na otoku Krku, gdje pristižu brodovi s dominantno američkim ukapljenim plinom, ima kapacitet 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje. Kapacitet bi mu trebao iznositi 6,1 milijardu tijekom 2025. godine.
Hrvatska je, naime, prije dva tjedna potpisala ugovor s norveškom kompanijom Vartsilom koja bi za 22 mjeseca trebala ugraditi novi modul koji će omogućiti povećanje kapaciteta.
"Paralelno Plinacro radi na jačanju naše plinovodne mreže na relaciji Zlobin-Bosiljevo kako bismo mogli te povećane kapacitete pustiti u naš plinski sustav", rekao je Filipović za Hinu nakon panela.
Plin bi zatim išao u Sloveniju pa prema Austriji i Bavarskoj na jugu Njemačke. Predsjednik bavarske vlade Markus Zeder i austrijski kancelar Karl Nahamer posjetili su Krk prije šest mjeseci gdje su s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem dogovarali tu suradnju.
"Mi ćemo učiniti sve da Hrvatska bude energetsko središte ovog dijela Europe", istaknuo je Filipović.
Jadransko-jonski plinovod
Hrvatska se stoga namjerava spojiti i na postojeći plinovod koji se proteže od plinom bogatog Azerbajdžana preko Gruzije i Turske do Albanije. U planu je gradnja kraka koji bi od Albanije išao preko Crne Gore i BiH do Hrvatske.
"Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni dobavni pravac gdje bi plin došao do Splita, do kuda ide naša plinovodna mreža", rekao je Filipović. Plin bi se zatim mogao izvoziti dalje.
Azerbajdžanski predsjednik Ilhan Alijev je u srpnju s predsjednicom Europske komisije Ursulom Von der Leyen potpisao sporazum o strateškom partnerstvu kojim bi se povećale isporuke plina iz Kaspijskog jezera u EU. Sporazum je potpisan pet mjeseci nakon što je Rusija, iz koje EU pokriva 40 posto svojih potreba za plinom, pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Projekt dopremanja plina iz Azerbajdžana do Hrvatske, poznat kao Jadransko-jonski plinovod, već se godinama razmatra no aktualna situacija ga je ubrzala.
"Premijer Plenković i ja smo zajedno u Davosu (u siječnju) razgovarali s predsjednikom Alijevim. Tada smo se između ostalog dotakli tog projekta. Razgovarali smo tada i s predstavnicima Crne Gore, a kontinuiramo vodimo razgovore i s našim prijateljima u BiH", izjavio je Filipović.
