Nastavljaju se intenzivni razgovori predstavnika političkih stranaka s dužnosnicima međunarodne administracije uoči očekivane odluke kojom bi se pomoglo u razrješenju prijepora o imenovanju nove Vlade Federacije BiH, piše Večernji list BiH.
U tim razgovorima sudjeluju i predstavnici HDZ-a BiH, ali i HDZ-a 1990. te Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP) koji bi se mogli pokazati presudnima za dobivanje parlamentarne većine koja je upitna zbog krajnje neprincipijelnih stajališta ponajprije stranaka SBiH i NES koje se svakodnevno pokazuju kao dvostruki igrači koji koketiraju sa SDA, s kojima pak nitko od ostalih stranaka uključenih u dogovor u Federaciji BiH ne želi uspostaviti izvršnu vlast.
Teško bez "devedesetke"
Razgovori s pravnim stručnjacima Ureda visokog međunarodnog predstavnika, kako doznajemo, odvijaju se na razini utvrđivanja do sada uspostavljenih načela. Iz HDZ-a BiH ne žele izmjene Ustava i Izbornoga zakona, inzistirajući na donošenju tehničkih rješenja koja više ne bi zadirala u federalistička načela.
U slučaju pak da se ponovno nastavi sa zadiranjem u Ustav, kao što je visoki predstavnik 2. listopada značajno oslabio ulogu federalnog Doma naroda ukidajući mu ravnopravnu ulogu koju je imao sa Zastupničkim domom, posve sigurno takvu odluku hrvatska strana ne bi prihvatila. S druge strane, s obzirom na to da je osam ruku koje posjeduju SBiH i NES upitno, sve značajnija postaje uloga druge po snazi hrvatske stranke - HDZ-a 1990., koja bi se danas trebala sastati s predstavnicima američke administracije.
Čelnik ove stranke i član Predsjedništva HNS-a te izaslanik u Domu naroda državnog Parlamenta Ilija Cvitanović izjavio je kako će vrijeme pokazati da HDZ BiH i probošnjački blok bez njegovih ruku neće imati većinu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. - Teško je održati skupinu od osam stranaka. Neizvjesno je kako će to završiti. Naše četiri ruke u oba doma ne moraju biti presudne, ali one će biti tu negdje oko većine. Ako se bavite politikom, tu poziciju želite - objasnio je Cvitanović.
Pri tome je kritizirao HDZ BiH da je privatizirao poziciju u HNS-u BiH te da očekuju pozicije u vlasti s obzirom na to da su ostvarili značajan udio među hrvatskim biračima na posljednjim izborima održanim u listopadu prošle godine. Odbacio je bilo kakvu mogućnost da se HDZ 1990. prikloni protuhrvatskom projektu kakvi su bili onaj Alijanse za promjene ili političke "platforme".
- Neće imati te ruke. Ove ruke mogu biti dio većine samo s većinski hrvatskim legitimitetom ili u potpunosti izvan većine. Ako nemamo dogovor s većinski hrvatskim legitimitetom, mi smo oporba. Ali većinski hrvatski legitimitet ne može očekivati potporu naših zastupnika ako nismo dio dogovora. A ovi s druge strane nikada ne mogu očekivati da ćemo bez legitimiteta biti dio neke nove "platforme". Već se pojavljuju spinovi o tome. Ali ništa od toga - rekao je Cvitanović. On se usprotivio nametanju odluke visokog predstavnika, a svoju bojazan opravdao je svim ranijim odlukama međunarodne zajednice kojima se sustavno slabilo ulogu Hrvata u Bosni i Hercegovini. Nametanju odluke usprotivio se i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović.
Bez diranja Ustava
- Uvjeren sam da će parlamentarna većina vrlo brzo doći do Vlade FBiH. Uvjeren sam i da nikakva odluka koja bi značila trajno rješenje za izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH ne dolazi u obzir. Vidjet ćemo što će uraditi visoki predstavnik. U svakom slučaju, krajnje je vrijeme da mi završimo ovaj proces s obzirom na to da je 6. travnja istekao rok za formiranje vlasti u FBiH. Vjerujem, a to nije nikakav prenaglašeni optimizam, da mi u idućem tjednu možemo imati Vladu ili sve osnove za Vladu FBiH - rekao je Čović.
U slučaju da Schmidt i donese odluku, Čović ističe kako ona ne bi trebala imati veze s promjenom Ustava FBiH ili pak Izbornog zakona.
