Pad cijena nafte i ostalih energenata te stabilizacija tržišta hrane na svjetskoj razini, nažalost, nisu donijeli dobre vijesti za potrošače u BiH. Cijene, osobito prehrambenih proizvoda, i dalje su na razinama koje su zabilježene na vrhuncu inflacije, a da stvar bude gora, postoje primjeri u kojima određeni proizvodi dodatno poskupljuju, piše Večernji list BiH.

Nema sniženja
Udruge potrošača i ekonomisti složni su u ocjeni kako nema logike iza takvoga ponašanja jer iako su određene robe zaista bile nabavljene u vremenu visokih cijena, to ni u kojem slučaju ne može vrijediti za sve prehrambene proizvode, a osobito one čija proizvodnja ovisi o trenutačnom kretanju cijena energenata. Nadalje, brojni proizvodi u startu su zabilježili rast cijena iako se radilo o zalihama koje su nabavljene u vremenima prije krize. Sve navedeno jasno ukazuje na situaciju u kojoj žitelji Bosne i Hercegovine ispaštaju zbog snažnoga udara na kućne proračune, ali i izostanka sustavnih mjera nadzora.

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana “DON” iz Prijedora, a koja je iznimno aktivna na promociji zaštite prava potrošača, ističe kako udruga konstantno upozorava na situaciju, i to dulje vrijeme, u kojoj se cijene proizvoda jednostavno na vraćaju na ranije razine, unatoč padu cijena energenata, prvenstveno goriva.

- Znamo da je gorivo bilo pokretač lančane reakcije poskupljenja. Tako da, i kada dođe do smanjenja cijene goriva, to se ne odražava na osnovne životne namirnice, a kamoli na neke druge proizvode - naglasila je Marić. U kontekstu opravdanja zbog čega je to tako, ona je navela kako postoje tvrdnje inspekcijskih tijela da je roba pristigla u nabavi znatno skuplja, pa je onda i u maloprodaji skuplja.

- U svakom slučaju, potrošači uvijek ispaštaju, sve ide preko njihovih leđa - upozorila je istaknuvši kako u Bosni i Hercegovini jednostavno ne postoji politika kao u zapadnim zemljama u kojima se zaista osjete sniženja, a cijene moraju ići dolje. To se kod nas u BiH, podsjeća, nikada nije dogodilo. Najbolnije je što žitelji BiH, kaže, nisu osjetili pojeftinjenja u osnovnim namirnicima, poput mlijeka i mliječnih proizvoda, iako je, dodaje, došlo do stabilizacije na tržištu za navedene proizvode.

Brašno i pekarski proizvodi u protekloj su godini poskupjeli, navodi, čak nekoliko puta.

- S druge strane, mi nikada ne možemo upratiti kolika je težina jedne kifle, jednoga kruha... To je posebna priča - upozorila je ona dodavši kako stanje u Ukrajini nema nikakve veze s ovom tematikom jer je većina žitarica u BiH nabavljena iz Mađarske ili Srbije.

Dakle, i u ovom slučaju imamo, konstatira, obmanu potrošača, a pritom ne dolazi do smanjenja, već čak do povećanja cijena.

Marić također jasno navodi i kako smatraju da pitanje nabave u vremenima viših cijena i posljedično rasta u maloprodaji jednostavno ne vrijedi za sve proizvode.

- Dok je inspekcija izrekla bilo kakve kaznene mjere, tu je bilo neregularnosti. Mi nemamo pokazatelje od inspekcija koji su ih trgovački lanci kršili, kolike su bile prijevare, na kojim proizvodima - upozorila je ona kazavši i kako sada postoji razdoblje žalbi na izrečene mjere, što znači da se ne zna hoće li u konačnici sredstva biti uplaćena u proračune. U prosincu 2022. godine vidljivo je kako se nastavlja snažan inflacijski pritisak na kućne proračune. Najveći prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljku hrane i bezalkoholnih napitaka, i to za čak 23,2 posto, a slijedi prijevoz, koji je poskupio za 17,2 posto. Nadalje, poskupjeli su i stanovanje i režijski izdaci, i to za 16,9 posto, dok su namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće u prosjeku skuplji za 12,2 posto. Kakve nas brojke očekuju kada je riječ o početku ove godine, koja je inače donijela vidljivi pad cijena energenata, vidjet će se vrlo brzo.

Očekivanja
Ipak, financijske institucije očekuju kako bi u ovoj godini konačno trebalo doći do popuštanja inflacijskog pritiska. Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) objavila je nedavno drugi krug projekcija ključnih makroekonomskih varijabli za razdoblje 2022. - 2024. godine, a u njemu je iznesena procjena kako se očekuje usporavanje rasta gospodarstva, dok bi s druge strane uslijedio pad inflacijskog pritiska. U projekcijama je vidljivo kako bi inflacija u ovoj godini mogla pasti na 6,1 posto, dok bi u 2024. došlo do dodatnog pada na 3 posto. Međutim, iz Centralne banke ne očekuju da će se inflacija vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022. godine, u srednjem roku.

artinfo.ba