Intervju: Ljiljana Lovrić, zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Kiseljačanka Ljiljana Lovrić nedavno je preuzela novi mandat na dužnosti zamjenice ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Vijeću ministara BiH, jednog od najvažnijih ministarstva, osobito u kontekstu europskog puta BiH koji bi trebao biti ubrzan dobivanjem statusa kandidata za članstvo u EU. S Lovrić smo razgovarali o europskom putu naše zemlje, novom sazivu Vijeća ministara BiH na čijem je čelu prvi put žena, ali i zaštiti domaće proizvodnje i mjerama ublažavanja ekonomske krize.
Artinfo.ba: BiH je u rekordnom roku nakon održanih izbora dobila Vijeće ministara BiH, državnu Vladu na čijem je čelu prvi put žena, Borjana Krišto. Za početak, najavljuju li dvije spomenute činjenice neke nove vjetrove u radu državne vlasti?
Lovrić: Pa što se tiče rokova i uspješnosti, to ne bih dovodila u korelaciju. No, kada govorimo o ženama na čelu Vlada, u našem slučaju na čelu Vijeća ministara BiH, onda sam mišljenja da je to prednost i pozitivan iskorak. Svi relevantni podatci kažu kako sfera politike predstavlja oblast društva u kojoj je bila prisutna izrazita dominacija muškaraca sve do 1970-tih godina, kada broj članica u političkim strankama i žena u politici i na rukovodnim pozicijama počinje rasti. Danas je u parlamentarnim demokracijama opredjeljenje za jednakost žena i muškaraca u političkom odlučivanju i to je preduvjet istinske demokracije. Prema istraživanju Svjetske banke, u samo osam od 193 zemlje članice UN-a je spolna jednakost u potpunosti zakonski propisana. Narednog mjeseca slavimo i Međunarodni dan žena ili 8.ožujka i glavni ciljevi koje propagira taj praznik jeste slavljenje postignuća, podizanje svijesti o ravnopravnosti žena, lobiranje za ubrzani rodni paritet i prikupljanje sredstava za organizacije čiji je rad usmjeren na žene, a ipak i pored svega je stanje takvo da su danas na čelu država i vlada žene samo u 22 od 193 suverene zemlje svijeta. UN predviđa da će se, ako budemo išli ovim tempom, jednaka zastupljenost postići za nekih 130 godina. Kada se sve to sagleda možemo kazati kako „pušu“ neki novi vjetrovi koji mogu, a uvjerena sam i da hoće, donijeti rezultate na dobrobit svih nas, posebice jer predsjedateljicu Krišto dugo poznajem i mogu kazati da se radi o vrlo sposobnoj i iskusnoj ženi.
Artinfo.ba: Koliko ste zadovoljni sastavom Vijeća ministara BiH, najprije u tom kadrovskom segmentu, ali i zastupljenosti manje zastupljenog spola, te u konačnici regionalnoj zastupljenosti ministara i zamjenika ministara?
Lovrić: Nije baš primjereno da ja komentiram sastav Vijeća ministara BiH, uzimajući u obzir da ja kao pojedinac ne mogu utjecati na sastav istoga, kao što niti hrvatska politika ne može utjecati na to. Naravno, ono o čemu mogu govoriti i komentirati jeste hrvatska sastavnica Vijeća ministara, nas šest, i tu mogu kazati da su, kao i do sada, vodeći računa i o spolnoj i regionalnoj zastupljenosti, odabrani i izabrani kompetentni ljudi, bez mrlje u karijeri. Što se tiče druge dvije sastavnice, svatko je predložio ono što je mislio i za što je vjerovao da će ga najbolje predstavljati. Na javnosti je da prosudi tko je napravio dobar odabir.
Artinfo.ba: Kad govorimo o Vijeću ministara BiH onda uz ministre imamo i zamjenike. U Vladi F BiH kao ni u županijskim vladama ih nema. I koliko god nam se činilo kako je to previše ministara, nije li paritet spas i dobar kontrolni mehanizam?
Lovrić: Apsolutno se slažem. U složenim političkim odnosima, nimalo iskrenim, potrebni su mehanizmi koji će kontrolirati jednostrano donošenje odluka. Stoga je pozicija zamjenika ministra zaista jedan dobar kontrolni mehanizam i korektiv. U Vijeću ministara to dosta dobro funkcionira. Ukidanjem tog mehanizma na nižim razinama spriječena je fluidnost pouzdanih i pravovremenih informacija, što je važno kod donošenja odluka. Samo pravovremenim protokom kvalitetnih informacija možemo biti aktivni sudionici u kreiranju i donošenju odluka koje će biti u korist svima.
Artinfo.ba: Vratimo se ministarstvu u kojemu ste dobili još jedan mandat zamjenice ministra, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. U pitanju je veoma važno ministarstvo, a pitanje je li ono dodatno dobilo na značaju dobivanjem statusa kandidata za BiH, odnosno ubrzanjem našeg europskog puta?
Lovrić: Vrlo je važno napraviti razliku između „dobivanja“ i „stjecanja“ statusa kandidata. Vi ste to nazvali pravim imenom. Bosna i Hercegovina je „dobila“ status kandidata, poklonjen nam je kao znak dobre volje i pružene prijateljske ruke. Spominjanje europskog puta i integracija u dnevnopolitičke svrhe u zadnjih par godina, je na neki način, devalviralo cjelokupan proces. Tu ne mislim samo na nas domaće političke dužnosnike, kao krivce, nego i na međunarodnu zajednicu u BiH. Jasno je već odavno tko u ovoj zemlji želi europski put, a tko ne želi i tko blokira svako približavanje EU, bilo u političkom bilo u gospodarskom smislu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu sredinom 2015.godine i on je neodređenog roka trajanja, a mi smo to izgleda bukvalno shvatili zbog čega jako kasnimo sa ispunjenjem preuzetih obveza. To je sporazum koji podrazumijeva ekonomsku, sigurnosnu, političku i regionalnu suradnju i reforme tih sektora; mi kasnimo sa svim tim. Naravno, ako zaista postoji iskrena namjera i volja da se izrečeno i provede, onda možemo stići sve što do sada jesmo trebali, a nismo uradili. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je po nadležnostima najvažnije ministarstvo kada govorimo o EU putu, mogu kazati da se više od 50% obveza tiče samo mog ministarstva. Naravno, kasnimo i mi sa svim aktivnostima jer je većina tih nadležnosti podijeljena između entiteta i da biste nešto proveli morate prvo postići dogovor nižih razina vlasti pa tek onda raditi dalje. Obveza je jako puno i kako sam već kazala ako postoji iskrena namjera da se sve to provede i ispuni sve što nas čeka, onda je naš europski put siguran, a mi kredibilni partneri za svaku daljnju suradnju sa našim prijateljima iz Europske unije.
Artinfo.ba: Iz Vašeg odgovora zaključujem da će teme vezane uz članstvo u EU biti u fokusu rada ministarstva u kojemu obnašate dužnost zamjenice ministra?
Lovrić: Upravo tako. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u portfoliju svojih nadležnosti ima sektore koji su ključni kada govorimo o pristupanju Europskoj uniji i reformama. Tu prvenstveno mislim na sektor energetike, poljoprivrede, zaštite okoliša, međunarodne trgovine. Ti sektori su ključni, naravno da značaj drugih ne umanjujem, u procesu pristupanja i reforme koje se moraju provesti u smislu usklađivanja zakonodavstva do implementiranja istog su jako obimne i teške. Ministarstvu je to u fokusu zadnjih par godina i naravno da će se te aktivnosti u narednom periodu intenzivirati, s obzirom na dobiveni status.
Artinfo.ba: Uskoro će godina dana od početka rata u Ukrajini. Nakon pandemije COVID-a, kriza, prije svega ona energetska zbog rata u Ukrajini, pogodila je snažno i BiH te nas je zapljusnuo val poskupljenja. Postoje li zajedničke mjere kako ublažiti posljedice rata te tako pomoći svakom stanovniku BiH koji je pogođen poskupljenjima svega i svačega, počevši od energenata?
Lovrić: Bosni i Hercegovini je najveći problem njena podijeljenost i što u kriznim vremenima stvarno odgovorne razine vlasti ne preuzimaju odgovornost nego je pokušavaju prebaciti nekome drugome. Stvarno odgovorni za ublažavanje posljedica krize, u zadnjim dešavanjima energetske i vala poskupljenja, jesu entiteti, koji su po mome mišljenju više promatrali nego što su djelovali, a i ono što su djelovali mislim da je bilo nedostatno pa nekada možda i pogrešno. Jedan od osnovnih postulata kod rasta inflacije jeste da ne potičete javnu potrošnju jer time zapravo potičete daljnji rast inflacije. Tvrdilo se kako je inflacija uvezena, što jeste i bilo u najvećoj mjeri, i da mi na nju ne možemo utjecati, no drugačijim mjerama se to moglo ublažiti. No, to je sada već „popustilo“ i više nitko ne razgovara na tu temu. Ista je stvar kada govorimo i o energentima. Krizu ne rješavate ukidanjem akciza, krizu rješavate setom makroekonomskih i fiskalnih mjera, kao alata stabilnosti gospodarstva, ali za tako nešto mora postojati multidisciplinarni pristup i moraju sudjelovati svi u lancu odlučivanja. Tako da je odgovor na vaše pitanje negativan. Bosna i Hercegovina nema zajedničkih mjera kojima bi se ublažile posljedice svega što ste naveli.
Artinfo.ba: Među mjerama koje se očekuju od svih institucija vlasti, svakako su i one na jačanju domaće proizvodnje, osobito poljoprivrede. Ima li BiH načina prije svega zaštiti svoju proizvodnju te potaknuti njezin rast?
Lovrić: A tko kaže da domaća proizvodnja nije zaštićena!? Bosna i Hercegovina je kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju dobila takve carinske koncesije i takvu zaštitu poljoprivrednih proizvoda, što nije dobila niti jedna zemlja iz regije. Također, isti slučaj je i sa CEFTA Sporazumom. I onda se postavlja pitanje od koga mi to trebamo zaštiti domaće!? Moj odgovor je od nas samih jer smo sintagmu „zaštita domaćeg“ počeli zloupotrebljavati. Ne možemo prihvatiti obveze kroz SSP, iste ne ispuniti, i onda tražiti da naši proizvodi nesmetano idu na tržište EU bez ispunjenja standarda, a mi njihovo sve zabraniti. Mislim da to baš nije put kojim se štiti domaća proizvodnja. Domaća proizvodnja se najbolje štiti ispunjenjem standarda i obveza koje su pred nama. Samo tako mi našim proizvodima osiguravamo pouzdana tržišta a gospodarstvu prihode. U onim dijelovima poljoprivredno-prehrambenog sektora gdje smo ispunili uvjete i postigli standarde naši proizvodi nesmetano idu na tržište EU, to su mlijeko, mliječni proizvodi, piletina, jaja za preradu. Poticajna politika je drugačija nego ona u EU, neučinkovitija, ali kreatori iste su udruženja poljoprivrednih proizvođača, i još uvijek je borba koja proizvodnja će dobiti više novca, biljna ili animalna, i sve to je potpuno pogrešno. Također, Bosna i Hercegovina je propustila milijune financijske pomoći za sektor poljoprivrede jer još uvijek, ni nakon 12 godina nije dogovorila tzv. IPARD operativnu strukturu. Mnogo toga ima o čemu bismo mogli razgovarati, ali ako sumiramo na kraju možemo zaključiti da je do nas.
Artinfo.ba: Očekujemo li sklapanje novih međudržavnih sporazuma o trgovini i koliko su nam oni pomogli u vremenu ekonomske krize?
Nema potrebe za bilo kakvim novim sporazumima o trgovini, bar za sada. Bosna i Hercegovina ima tri ključna sporazuma o slobodnoj trgovini, a to su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju tj.SSP, CEFTA i Ugovor o slobodnoj trgovini sa Republikom Turskom. Naš najvažniji trgovinski partner, sa kojim ostvarujemo preko 70% naše vanjskotrgovinske razmjene jeste Europska unija i taj odnos reguliran je kako sam već kazala kroz SSP. Također, bilans vanjskotrgovinske razmjene je svake godine sve bolji i u stalnom je porastu. Nama je potrebno da taj ugovorni odnos razvijamo i ispunjavamo obveze koje su pred nama, kako bismo isti mogli konzumirati u punom kapacitetu, a to će našim gospodarstvenicima iz svih sektora donijeti značajnu korist. Svaka priča o tzv. trećim tržištima, posebice za poljoprivredno-prehrambeni sektor je potpuno promašena.
Artinfo.ba: Koji su to još prioriteti u radu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u mandatu koji je nedavno počeo?
Pa teško je kazati da je nešto važnije a nešto manje važno, ali evo možda bih istakla važnost ispunjenja obveza iz Ugovora o energetskoj zajednici čime bi se slučajevi otvoreni protiv BIH zatvorili i na taj način bismo dobili pristup sredstvima za ulaganje u elektro-energetski sektor. Također, prevažno je postići dogovor oko operativne IPARD strukture kako bismo našim poljoprivrednim proizvođačima i prerađivačima osigurali pristup bespovratnim sredstvima. Vrlo važna aktivnost jeste i završetak aktivnosti i usvajanje Strategije zaštite okoliša tzv. BIH ESAP 2030, što nam također otvara pristup IPA sredstvima, koje iz okoliša nemamo već par godina, a kroz to i ispunjenje ciljeva Zelene agende i omogućavanje energetske tranzicije.
AP/Artinfo.ba
