Ovog tjedna mnoge stvari, nejasnoće i nepoznanice vezane uz ustroj izvršne vlasti u Federaciji trebale bi biti jasnije, poglavito kada je riječ o prvom koraku nužnom za ustroj Vlade Federacije - izboru čelništva entiteta koje čine predsjednik i dvoje potpredsjednika, piše Večernji list BiH.
Lista kandidata
Informacije govore kako je krajem ovoga tjedna moguća sjednica Zastupničkog doma federalnog Parlamenta na kojoj će se birati predsjednik i potpredsjednici Federacije o kojima, zapravo, i ovisi početak formiranja nove Vlade. Kao što je poznato, SIP BiH ovjerio je kandidature Lidije Bradare (HDZ BiH) iz reda Hrvata, Refika Lende (SDA) iz reda bošnjačkog naroda te Igora Stojanovića (SDP BiH), kandidata iz reda srpskog naroda, te će upravo o njima zastupnici Zastupničkog doma raspravljati. Budući da je među njima i kandidat SDA, stranke koja nije dio dogovora oko ustroja nove federalne Vlade, već se dulje vrijeme špekulira na koji će se način postaviti kada je riječ o pružanju potpore imenovanju Vlade.
Kako bi na svojevrstan način pokazale koliku podršku imaju, odnosno demonstrirale legitimitet, stranke "osmorke" krenule su u prikupljanje potpisa u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta, uz očekivanje kako će imati 59 ili 60 od ukupno 98 zastupničkih ruku.
Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić, koji je najizvjesniji kandidat za novog federalnog premijera, u razgovoru za BHRT nedavno je naglasio kako ova grupacija stranaka ima stabilnu većinu u Parlamentu Federacije, što je prikazano prilikom izglasavanja proračuna. Najavio je i kako će se većina materijalizirati donošenjem potpisa svih onih koji podržavaju novu većinu, bez SDA, dodavši kako se očekuje 59 ili 60 potpisa, što bi jasno pokazalo da, kako kaže, oni koji žele opstrukcije opstruiraju volju građana.
Iako navedeni potpisi nisu preduvjet ustroja nove Vlade, oni predstavljaju, kako je dodao, opredjeljenje da se pokaže da "ako dođe do blokade, mi imamo većinu koja bi željela formirati vlast".
Inače, HDZ BiH i stranke "osmorke" pokazale su snagu zajedničkog djelovanja i tijekom glasovanja o proračunu, a osobito prilikom prihvaćanja 50 amandmana na isti, a koji su upravo plod međusobnog dogovora navedenih stranaka i dokaz kako potpisani sporazum HDZ-a i "osmorke" funkcionira u praksi. U samom sporazumu definirane su brojne reforme, od onih političkih, poput promjene izbornog zakonodavstva, pa do ekonomskih koje bi se odnosile na poboljšanje poslovnog ambijenta i smanjenje poreznog opterećenja rada. Sporazum bi trebao Federaciju BiH pozicionirati i usmjeriti prema ekonomskom jačanju, uz otvaranje za snažnije privlačenje investicija, pretpostavka čega je svakako politička stabilnost.
A tu stabilnost moguće je postići kroz donošenje pravednog rješenja za Izborni zakon kojim će se provesti presude Ustavnog suda BiH, kao i međunarodnih sudova, te kroz koji će međunacionalni odnosi biti konačno relaksirani.
Odgađanje ustroja vlasti temeljem programskog dokumenta svakako ne bi bilo dobra poruka u vremenu kada ekonomskom prostoru Federacije prijete brojni izazovi koji se reflektiraju kroz visoku stopu inflacije, ali i moguće usporavanje gospodarske aktivnosti u ovoj godini. Pretpostavka suočavanja s ovim problemima svakako je stabilna i funkcionalna vlast koja će osigurati visok stupanj protočnosti zakonskih rješenja i drugih odluka na relaciji Vlada -Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
Procedura
Osim špekulacija o ishodu procesa koji bi vodili ustroju Vlade, u ovom trenutku nije moguće dati definitivne odgovore. Sama procedura izbora predsjednika i dva dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvaćanje liste koju čine tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda u Zastupničkom domu, a zatim u Domu naroda. Drugim riječima, u konačnici se može dogoditi da SDA, čiji je kandidat dio liste, glasuje za istu, što bi posredno rezultiralo i time da daje podršku kandidatima SDP-a i HDZ-a BiH.
