Kada se kupuje stan na dugoročni kredit, prije potpisivanja ugovora s bankom pregovara se o kamati, o roku otplate, iznosu, visini rate, ali postoji i jedna stvar koju nikako nije moguće predvidjeti. Što se događa s kreditom u slučaju da korisnik kredita umre?

Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, kaže kako postoje tri opcije u ovom slučaju, a o čemu se vodi računa prilikom potpisivanja ugovora o dodjeli kredita.

- Prva opcija je da kredit nastavljaju otplaćivati žiranti (sudužnici). Druga opcija je hipoteka na stan, treća je osiguranje kredita. Ili u nekom posebnim slučajevima banka može olakšati vraćanje duga, ali to nema veze s biznisom nego s odnosom banke u nekom konkretnom slučaju – pojašnjava Kutle, piše Faktor. 

Najbolje je da klijent osigura svoj kredit, predlaže Kutle.

- Kredit se može osigurati na određeno vrijeme ili za cijeli iznos i to plaća klijent koji uzima kredit. Koliko će to iznositi, ovisi od visine kredita i na koje vrijeme se osigurava i to je najbolja opcija i za klijenta i za banku i za nasljednike jer u slučaju smrti, osiguranje sve plaća banci!

Isti je princip ako je preminuli imao dug za potrošačke i ostale kredite, dodaje Kutle.

- Prilikom podizanja bilo kojeg kredita uvijek ima glavni dužnik i žirant uz njega, i onda se ostatak kredita od žiranta naplaćuje. Međutim, na potrošačke kredite uvijek se ide na njihovo osiguranje, tako da kasnije nitko nema problema s vraćanjem preostalog duga, pojasnio je.

No, jesu li nasljednici dužni vraćati kredit nakon preminulog srodnika, bez obzira o kojoj se vrsti kredita radi?

- Nasljednici stana nemaju nikakve obveze u vezi s vraćanjem kredita jer nisu pravno vezani, a to se odnosi i na potrošačke kredite. Međutim, ako je stan pod hipotekom, banka uzima stan ili se dogovara s nasljednicima da oni vrate ostatak kredita. Banci nije u interesu napraviti problem već naplatiti ostatak kredita koji je dala – zaključuje Kutle.

artinfo.ba