Ministrica iz DF-a u misiji uskraćivanja ustavnog prava na korištenje hrvatskog i srpskog jezika
Dženana Čišija (DF),ministrica financija u Vladi Zeničko- dobojske županije na adrese svih zaposlenika ministarstva poslala je mail u kojem od zaposlenika traži da svi akti koji se koriste u ovom ministarstvu budu napisani na bosanskom jeziku. „Zamolila bi sve uposlenike ministarstva financija da sve dopise, od danas, pišu na bosanskom jeziku!“, stoji u tekstu maila kojeg imamo u posjedu. Naravno, pravo je ministrice Čišija tražiti da akti Ministarstva, osobito oni na koje stavlja svoj potpis, budu pisani na jednom od službenih jezika u BiH, kojim se služi, u njezinom slučaju bosanskom, ali je isto tako pravo službenika koristiti svoj materinji jezik, jedan od službenih jezika u BiH, a to su pored bosanskog i hrvatski i srpski.
To im pravo jamče Međunarodne konvencije u ljudskim pravima i slobodama kao Ustav BiH, a potvrđuje ga odluka Ustavnog suda BiH iz 2016. godine. Prema njima su jezik i pismo dio identiteta svakog pojedinca i naroda te ga imaju pravo koristiti slobodno, među ostalim u tijelima vlasti. Samim tim, svako pitanje koje zadire u ovu oblast evidentno predstavlja pitanje od vitalnog interesa za svaki konstitutivni narod. S tim u vezi, Ustavni sud BiH u svojoj presudi iz svibnja 2016. godine, prije svega, naglašava da iako Ustav Bosne i Hercegovine nije eksplicitno regulirao pitanje uporabe službenih jezika u Bosni i Hercegovini, Preambula Ustava kojom se propisuje načelo konstitutivnosti naroda sadrži niz pojedinačnih kolektivnih prava konstitutivnih naroda kao i građana Bosne i Hercegovine. Među ostalim i jezik kao jedno je od obilježja konstitutivnog naroda koje čini njegov identitet. „To ustavno pravo proizlazi iz poštovanja načela ljudskog dostojanstva iz prve rečenice Preambule Ustava Bosne i Hercegovine. Bilo bi iluzorno govoriti o poštovanju ljudskog dostojanstva iz prve rečenice Preambule Ustava Bosne i Hercegovine ako se ne bi poštovala volja konstitutivnih naroda i ostalih da slobodno upotrebljavaju svoj jezik“, navedeno je o Odluci Ustavnog suda BiH iz 2016. godine.
A ona za DF-ovu ministricu, jednako kao ni Ustav BiH i međunarodne konvencije o ljudskim pravima i slobodama, ne znače ništa. Vlastitom odlukom da službeni akti moraju biti pisani isključivo na bosanskom jeziku, zaposlenicima Ministarstva financija koji nisu Bošnjaci, zabranila je slobodnu uporabi njihova jeziku u tijelima javne uprave u kojima rade. U pitanju je 15-ak zaposlenika Ministarstva financija koji su po nalogu ministrice Čišija „zamoljeni“ da pišu na bosanskom jeziku. I to od ministrice čija se politička opcija, DF, predstavlja građanskom, i nikako ne bi trebala praviti razliku među građanima, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost.
Matija Perić/artinfo.ba
