Foto: Večernji list
Tri i pol mjeseca nakon općih izbora konačno je konstituiran i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, piše Večernji list BiH. Time su stvoreni preduvjeti i za nastavak izbora izvršne vlasti na razini entiteta, ali i za izbor preostalih izaslanika u državni Dom naroda.
Repliciranje i problemi
Naime, Dom naroda Parlamenta FBiH mjesto je u kojem se biraju predsjednik i dopredsjednici Federacije, a koji potom imenuje premijera, odnosno mandatara. Jučer nismo dobili rukovodstvo Federacije, ali su poznati svi kandidati za te pozicije. Ono oko čega se odlučivalo je izbor rukovodstva Doma naroda. Za predsjedatelja je, kao prijedlog Kluba Hrvata, izabran Tomislav Martinović, dužnosnik HDZ-a BiH koji je i u proteklom mandatu bio na čelu gornjeg doma entitetskog Parlamenta.
Problem se, očekivano, pojavio pri izboru dopredsjedatelja Doma naroda iz bošnjačkog naroda, jer je većina u Klubu Bošnjaka kandidirala Aidu Obuću iz SDA, dok su bošnjački izaslanici iz "osmorke", odnosno Nezim Alagić iz NiP-a, kandidirali stranačkog kolegu Izena Hajdarevića. Haris Zahiragić iz SDA tražio je da se poštuje volja bošnjačkog naroda, odnosno većine kluba koji predstavlja najbrojniji narod. Iako je više puta ponovio kako žali što postoji etničko predstavljanje kroz Dom naroda, ali da, dok je tako, traži da svi, a posebno hrvatski izaslanici, ostanu dosljedni legitimnom predstavljanju naroda i poštuju političku volju Bošnjaka. Upozorio je da se Hrvatima ignoriranje izborne volje Bošnjaka u Domu naroda u budućnosti može vratiti "kao bumerang".
Replicirao mu je Damir Džeba iz Kluba Hrvata, podsjetivši Zahiragića da nacionalni legitimitet imaju svi izaslanici u Klubu Bošnjaka, dok je Goran Broćeta iz Kluba Srba ukazao Zahiragiću na činjenicu da u prošlom sazivu nije ni izabran dopredsjedatelj iz srpskog naroda te da je neprimjereno govoriti o brojnijim i manje brojnijim, već o konstitutivnim narodima. Voljom većine izaslanika u Domu naroda za dopredsjedatelja iz bošnjačkog naroda izabran je ipak Izen Hajdarević iz "osmorke", dok je dopredsjedatelj iz srpskog naroda Slađan Ilić iz SDP-a, koji je bio i jedini prijedlog iz tog kluba.
Foto: Večernji list
Bilo je najavljeno da će se na konstituirajućoj sjednici Doma naroda Federacije BiH izabrati i izaslanici u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda. No, kandidati moraju proći provjeru Središnjeg izbornog povjerenstva BiH pa će se na popunu državnog Doma naroda s 10 izaslanika iz Federacije (po pet Hrvata i Bošnjaka), pričekati još neko vrijeme. Rok za dostavu kandidata je danas u 12 sati. Vrlo vjerojatno bi se glasovanje o kandidatima moglo dogoditi 27. siječnja, za kada je predsjedatelj Tomislav Martinović najavio nastavak konstituirajućeg zasjedanja entitetskog Doma naroda. Tada bi se moglo odlučivati o još jednom važnom pitanju, a to je izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije. Poznato je da je Klub Hrvata već predložio Lidiju Bradaru za predsjednicu Federacije, a da je Klub Bošnjaka podržao prijedlog da dopredsjednik iz tog naroda bude Refik Lendo iz SDA. Istog dana trebao bi biti razmatran i usvojen i federalni proračun za ovu godinu, kao i financijski planovi izvanproračunskih fondova. Dva dana prije o istim točkama odlučivat će i Zastupnički dom, jer je vrlo važno da Federacija dobije proračun do kraja siječnja.
Ključna uloga
Na konstituirajućoj sjednici formirani su klubovi naroda, pa je tako za predsjednika Kluba Hrvata izabran Damir Džeba, a za njegova zamjenika Ivo Tadić. Obojica su kadrovi HDZ-a BiH, koji ima uvjerljivo najviše članova u Klubu Hrvata, čak 14 od 23. Predsjednik Kluba Srba, u kojem dominira SDP, bit će Igor Stojanović, a njegova zamjenica je Vesna Saradžić. Oboje dolaze upravo iz SDP-a. Muamer Zukić iz SDA je predsjednik Kluba Bošnjaka, što je očekivano, jer SDA ima natpolovičnu većinu u ovom klubu. Zamjenik predsjednika Kluba Bošnjaka je Mirnes Bašić, također iz SDA. I ovo je pokazalo koje će političke stranke imati ključnu ulogu u pojedinim izaslaničkim klubovima.
U Domu naroda i "male" stranke
Zahvaljujući amandmanima koje je u izbornoj noći nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, klubovi hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda sad imaju po 23 izaslanika, dok je broj ostalih povećan na 11. Zanimljivo je da izaslanici dolaze i iz stranaka koje nisu parlamentarne na federalnoj razini, pa tako svoje predstavnike imaju Bosanska narodna stranka, Novi početak i Liberalna stranka. Sve tri stranke su lokalne i djeluju samo na području Bosansko-podrinjske županije u Goraždu i koriste činjenicu da se biraju Hrvati i Srbi iz ove županije, iako ih tamo živi zanemariv broj. U gornjem domu federalnog Parlamenta je i Srpska sloga koja djeluje na prostoru Hercegbosanske županije.
Izvor: Večernji list
Notra.ba
