× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • PODACI EUROSTATA

cjelovite-zitarice-adhara-nutricionizam-ayurveda-727x409.jpg

Prosječna cijena poljoprivrednih proizvoda u protekloj je godini u odnosu na 2021. u EU porasla čak 24%. Najviše su rasle cijene žitarica (45%), jaja (43%) te mlijeka (31%), objavljeno je u prvim procjenama Eurostatova indeksa poljoprivrednih cijena za 2022. godinu. Poskupljenja su zabilježena kod svih grupa proizvoda, s izuzetkom voća, kojega su cijene pale 3%.

Za vrtoglavi rast cijena krivi su poremećaji na globalnim poljoprivrednim tržištima izazvani ruskom invazijom na Ukrajinu, posljedice široko rasprostranjene suše koja je smanjila prinose u EU te inflatorni pritisci, koje nije pokrenula samo cijena energije nego i mjere za postupno ukidanje ovisnosti EU o ruskim fosilnim gorivima. Košarica inputa u poljoprivrednoj proizvodnji (koji nisu povezani s ulaganjima) naglo je tako porasla 30% u usporedbi s 2021.

Gnojivo i poboljšivači tla poskupjeli su 87%, energija i maziva 59%. Slijedom toga, cijene žitarica, jaja i svježeg mlijeka lani su najbrže rasle u Finskoj, Francuskoj i Letoniji. Prosječan rast cijena žitarica kretao se od 33% u Austriji i Nizozemskoj do 70% u Finskoj, jaja od 6% u Luksemburgu do 76% u Francuskoj, a otkupnih cijena mlijeka od relativno malih 3% na Cipru do više od 50% u Belgiji, Litvi, Mađarskoj i Letoniji. Iako procjene rasta cijena mlijeka za RH govore o 20%, prema podacima TISUP-a za studeni, cijene su u nas rasle 40,32%, a jaja i 70,1%.

 

artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • PODACI EUROSTATA

cjelovite-zitarice-adhara-nutricionizam-ayurveda-727x409.jpg

Prosječna cijena poljoprivrednih proizvoda u protekloj je godini u odnosu na 2021. u EU porasla čak 24%. Najviše su rasle cijene žitarica (45%), jaja (43%) te mlijeka (31%), objavljeno je u prvim procjenama Eurostatova indeksa poljoprivrednih cijena za 2022. godinu. Poskupljenja su zabilježena kod svih grupa proizvoda, s izuzetkom voća, kojega su cijene pale 3%.

Za vrtoglavi rast cijena krivi su poremećaji na globalnim poljoprivrednim tržištima izazvani ruskom invazijom na Ukrajinu, posljedice široko rasprostranjene suše koja je smanjila prinose u EU te inflatorni pritisci, koje nije pokrenula samo cijena energije nego i mjere za postupno ukidanje ovisnosti EU o ruskim fosilnim gorivima. Košarica inputa u poljoprivrednoj proizvodnji (koji nisu povezani s ulaganjima) naglo je tako porasla 30% u usporedbi s 2021.

Gnojivo i poboljšivači tla poskupjeli su 87%, energija i maziva 59%. Slijedom toga, cijene žitarica, jaja i svježeg mlijeka lani su najbrže rasle u Finskoj, Francuskoj i Letoniji. Prosječan rast cijena žitarica kretao se od 33% u Austriji i Nizozemskoj do 70% u Finskoj, jaja od 6% u Luksemburgu do 76% u Francuskoj, a otkupnih cijena mlijeka od relativno malih 3% na Cipru do više od 50% u Belgiji, Litvi, Mađarskoj i Letoniji. Iako procjene rasta cijena mlijeka za RH govore o 20%, prema podacima TISUP-a za studeni, cijene su u nas rasle 40,32%, a jaja i 70,1%.

 

artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više