Dopredsjednik VTK BiH  Vuković o gospodarskim  kretanjima u prošloj i planovima za ovu godinu

        Dvije pandemijske godine i rat u Ukrajini odrazili su se na ekonomske prilike i u BiH koja se, sudeći prema pokazateljima vanjskotrgovinske razmjene, oporavlja od pandemije. Tako je BiH u prvih 11 mjeseci prošle godine, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, obim vanjskotrgovinske razmjene iznosio je 43,6 milijardi i za 10,6 milijardi je veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. „ U usporedbi s pandemijskim godinama 2020. i 2021.-om naš je izvoz porastao  za nešto više od deset milijardi KM. Porast izvoza kao i uvoza je posljedica rasta cijena repromaterijala.  Obim razmjene  kao i izvoza ostali su isti, a nisu se značajnije mijenjala ni tržišta na koja smo izvozili, a to su;  Hrvatska, Srbija, Austrija, Njemačka, Italija. Najveći obim vanjskotrgovinske razmjene i dalje imamo sa Republikom Hrvatskom s kojom smo dosegli obim razmjene od pet milijardi KM. Naš najvažniji  vanjskotrgovinski partner i dalje je Europska unija u koju izvozimo 72 posto roba što potvrđuje da su naši proizvodi i dalje visokih standarda i kvalitete koje zahtjeva tržište EU“, kaže dopredsjednik VTK BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković.

Vrhunski standardi

 Napominje  i da bh. proizvodnja koliko god kvantitativno ne izvozi možda u zadovoljavajućoj mjeri, ispunjava vrhunske standarde tražene kvalitete te da sve više proizvodi gotove proizvode, uz zadovoljenje sofisticiranih zahtjeva što  stvara novu dodatnu vrijednost, i povećava obim razmjene. I u prošloj godini BiH  je najviše uvozila naftu i naftne derivate, a izvozila električnu energiju. Aluminij se u prošloj godini našao na drugom mjestu uvozne i izvozne ljestvice proizvoda.

Kao izravna posljedica rata,  i BiH je u prošloj godini zahvatila energetska kriza  koja je ulaganja u obnovljive izvore energije stavila na vrh popisa prioriteta u izgradnju održivog energetskog sustava. „Ono što nam je potrebno je  energetski dijalog s proizvođačima i onima kojima izvozimo energiju jer nije dovoljno samo proizvoditi energiju,  s naglaskom na energiju sunca, vjetra i vode. Dijalog je važan i zbog trgovine  karbonom i plaćanja poreza na karbonizaciju.  U tom je kontekstu važno da BiH uđe u  europski sustav trgovine  karbonom, imajući u vidu da je porez  na karbonizaciju u doba energetske krize,  s 20 eura porastao na 100 eura po toni. Taj nas rast dovodi do toga da uskoro možda nećemo biti u prilici izvoziti naše robe, posebno metal, aluminij, đubrivo. Moramo biti svjesni da je prljavoj energiji došao kraj. Zelena energija je skuplja za taj neplaćeni porez u BiH.  Kada naš čelik primjerice dođe na granicu EU na njega se plaća porez za karbonizaciju koji ide u Proračun EU. Ukoliko bi se taj plaćao porez u BiH, on bi ostao u Proračunu BiH i potom bi se ulagao u dodatne obnovljive izvore energije te bi cijena struje za građane bila niža“, pojasnio nam je potpredsjednik VTK BiH.

Konkurentnost

Po Vukovićevim riječima, VTK BiH i u prošloj je bila aktivna u predlaganju mjera koje će olakšati poslovanje i potaknuti izvoz. „Jedan od načina kako poticajima održati konkurentnost na domaćem i inozemnom tržištu,  bilo je uvođenje privremenih carinskih suspenzija, odnosno privremenog ukidanja carinskih stopa na određene proizvode, prije svih repromaterijala koji se uvoze u BiH kako bi bili ugrađeni u finalni proizvod, koji bi potom izvozili.  Tako je donesena odluka o 63 tarifna broja, od metala, tekstila i drugih prerađivački proizvoda koji se uvoze bez carine. Povećanje broja zaposlenih, zadržavanje konkurentnosti i sprječavanja poremećaja na tržištu  i  ulaganja u nove tehnologije, najvažniji su učinci ovakve mjere te će se VTK zalagati da se carinske suspenzije uvedu na duži period, od dvije i više godina. Na taj način ih ne bi morali obnavljati svake godine, a gospodarstvenici bi imali sigurnost potrebnu za dugoročna ulaganja i planiranja, a koje je  u vremenu i postojeće energetske krize kao i krize oslabljenih lanaca opskrbe postala veliki izazov“, kaže Vuković .

U protekle četiri godine VTK BiH je podnijela 65 različitih inicijativa tijelima vlasti, dvije trećine ih je usvojeno, a njih 20 ticalo se transporta koji je žila kucavica bh. gospodarstva, pogotovu nakon poskupljenja energenata. „Slijedom toga nastojimo olakšati transport različitim olakšicama kako bi ga pojeftinili, a proizvodi u BiH bili po povoljnijim cijenama dostupni građanima“, ističe dopredsjednik VTK BiH.  U ovoj instituciji koja je servis gospodarstvenicima, osobito izvoznicima ponosni su kažu na brojne međunarodne sporazume koje su sklopili u prošloj godini. Među ostalim i s Gospodarskom komorom Italije, kao važnima partnerom na području jugoistočne Europe ali i sjeverne Afrike. Za sve navedeno itekako je nužan otvoren i iskren dijalog gospodarstva i politike , ne samo socijalni dijalog nego dijalog strateškog pristupa gospodarskom razvoju BiH.

Kandidatski status

Kandidatski status kojeg je BiH dobila krajem godine, smatra jedan od čelnika VTK BiH, otvara nam nove perspektiva i mogućnosti, ali s njima najprije moramo biti upoznati.“ EU nam donosi novu perspektivu, kvalitetniji život,  otvara nam nova tržišta . Problem je ako mi tu perspektivu ne vidimo, ne razumijemo i ostanemo pasivni, a da bismo je vidjeli ,sliku članstva u Uniji moramo približiti svakom čovjeku, od gospodarstvenika do običnih ljudi. Ukoliko to ne uradimo pravovremeno, kako bi svi shvatili podjednako benefite postanka dijelom europske obitelji, postoji opasnost od dodatnih migracija i odlaska ljudi, jer na žalost svatko misli da je drugdje bolje. Zato je važno voditi brigu o mladima, o start up kompanijama, smanjiti opterećenja koja imamo, dati priliku novim kompanijama da se razvijaju, a to možemo samo zajedničkim radom i sinergijom sa svim institucijama vlasti“, smatra dopredsjednik VTK dr. sc. Vjekoslav Vuković.

Novi izazovi

Pored  spomenutih mjera, u VTK su aktivno radili na pripremama za što lakši ulazak Hrvatske u Shengen. Etias, novi sustav za odobrenje putnika koji ne trebaju vizu u EU-u na koji se može aplicirati do studenog također je dio rješenja koje će i bh. gospodarstvenicima olakšati prelazak granice s Hrvatskom. „Za Shengen smo se pripremali te zasad većih zastoja nema, uz izuzetak prilikom blagdana. Budući da je granica s Hrvatskom ujedno i sigurnosna granica s EU, očekuju se dodatne  provjere koje zahtijevaju staloženost.  Pored toga važno je aplicirati na sustav Etias i iskoristiti period prilagodbe koji nam je ostavljen ,  a posebno se to odnosi na vozače koji stalno prelaze granicu“, pojašnjava Vuković. Kad je u pitanju razmjena s Hrvatskom, na nju nije utjecalo uvođenje eura jer cijene repromaterijala nisu rasle kao ni one veleprodajne te neće utjecat na obim vanjskotrgovinske razmjene s našim najznačajnijim partnerom, a to je Republika Hrvatska. Borba za nova tržišta i razvijanje postojećih, uz predlaganje mjera za što povoljniju poslovnu klimu ostaju prioriteti rada VTK BiH i u 2023.-oj, uz odgovor na sve izazove koji BiH čekaju na europskom putu.

Artinfo.ba