Suočena s brojnim krizama Europska unija imala je nemirnu godinu. Mnogi problemi koji su potresli EU 2022. godine bit će prisutni i u 2023. godini, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija Belga, BTA, dpa, EFE, HINA i STA.
Godina višestrukih kriza bliži se kraju. Uzdrmana visokim cijenama energije, sve većim brojem migranata, navodnim korupcijskim skandalom u Europskom parlamentu i ruskim ratom u Ukrajini, EU ulazi u 2023. godinu. Teško da će se ovi problemi doživjeti svoj preokret na pragu 2023. godine, ali jedna država članica EU ima razloga za slavlje.
Pristup eurozoni i Schengenu
Hrvatska iz 2022. godine izlazi kao potpuno integrirana članica Europske unije. Od početka sljedeće godine zemlja će biti dio eurozone i schengenskog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.
Time je Hrvatska ušla u klub sadašnjih 15 zemalja (Belgija, Estonija, Francuska, Grčka, Njemačka, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Slovačka, Slovenija i Španjolska) koje su članice najintegriranijih konfederacija na kontinentu - EU, Eurozona, schengenski prostor i NATO.
Hrvatska je postala jedna od članica tog kluba, zemlja koja je prije 30 godina imala komunistički jednopartijski sistem poput Estonije, Latvije, Litve ili Slovenije.
Očekuje se da će članstvo Hrvatske u eurozoni i Schengenu pomoći zemlji u daljnjem jačanju ekonomije i poboljšanju životnog standarda njenih građana. U međuvremenu će Bugarska i Rumunjska još morati pričekati na pristupanje schengenskoj zoni.
Ostale članice EU-a nisu mogle postići suglasnost, te su u prosincu 2022. godine odlučile ne dopustiti im ulazak u zonu slobodnog putovanja zajedno s Hrvatskom. Stoga Bugarska očekuje pomoć EU-a u upravljanju vanjskim granicama zemlje i nada se da će se pridružiti zoni slobodnog putovanja, zajedno s Rumunijom do listopada 2023. godine.
Bugarska se također dodatno priprema za članstvo u eurozoni kako bi do siječnja 2024. godine uvela euro.
Ruski rat u Ukrajini i cijene energije
Ruski rat i njegove posljedice vjerovatno će i dalje biti na dnevnom redu Europske unije 2023. godine. Jedna od posljedica tog rata je i vrlo veliki rast cijena energije u EU-u. Nakon višemjesečne rasprave o tome kako se pozabaviti tim problemima, države članice našle su kompromis na sastanku prije kraja godine.
Kako bi ograničili prekomjerno povećanje cijena plina, ministri energetike EU-a dogovorili su gornju granicu za veleprodajnu cijenu plina pod određenim uvjetima. Kako se navodi u priopćenju, mjera stupa na snagu 15. veljače 2023. godine.
Nakon sastanka, češki ministar industrije Jozef Síkela objavio je da su sporazumom deblokirani drugi zakoni usmjereni na rješavanje posljedica snažnog smanjenja ruskog izvoza energije u blok.
Slovenija, međutim, očekuje da će blok iznaći učinkovita i održiva rješenja za izlazak iz krize ograničavanjem tržišnih cijena plina i struje, te osiguranjem snabdijevanja energijom za zimu. Bugarska također ima očekivanja od EU kada je u pitanju regulacija cijena energije.
Sve to ukazuje da će energetska kriza, inflacija i ekonomska recesija i dalje biti u fokusu EU-a i sljedeće godine.
Odgovor EU-a na američki Zakon o smanjenju inflacije
Za Belgiju će jedno od najvažnijih pitanja za početak 2023. godine biti odgovor na američki Zakon o smanjenju inflacije i ublažavanje pravila o državnim podrškama. Ove mjere najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je kazala da će Komisija u siječnju predložiti nova, jednostavna pravila za subvencioniranje zelene tehnologije u Europskoj uniji.
Ovo dolazi kao odgovor na nedavni zakon Washingtona pod nazivom Zakon o smanjenju inflacije (IRA). "Moramo dati svoj odgovor, našu europsku IRA-u", kazala je Von der Leyen.
Američko zakonodavstvo odobrava porezne olakšice potrošačima koji kupuju električna vozila s baterijama proizvedenim u zemlji i u određenim zemljama koje imaju sporazume o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama. EU i SAD glavni su trgovinski partneri, ali nemaju takav dogovor.
Europska unija kritizirala je američke subvencije od 369 milijardi dolara za klimatski prihvatljive tehnologije, strahujući od erozije industrijske baze bloka zbog preseljenja proizvođača u SAD. Zajednička radna grupa EU-a i SAD-a uspostavljena za rješavanje ovih problema dosad nije uspjela naći rješenje.
Belgija inzistira da odgovor mora biti zajednički - evropski. Kao zemlja s najvećim proračunskim deficitom u Europskoj uniji, Belgija nema moć ući u utrku za subvencije. Najava visokih subvencija u Njemačkoj za ublažavanje energetske krize učinila je belgijsku industriju vrlo nervoznom.
Migracije
Za Sloveniju su ilegalne migracije u blok ključno pitanje kojim se treba pozabaviti na europskoj razini. Kako trenutnog rješenja nema na vidiku, Slovenija namjerava ojačati saradnju sa susjednim državama kroz regionalne inicijative, poput s Hrvatskom.
Čim Hrvatska uđe u schengensku zonu i kada zajednička granica više ne bude vanjska schengenska granica, Slovenija očekuje bližu suradnju. Država stalno ističe da bi - u svjetlu austrijskih policijskih provjera slovenske granice - schengenski sistem trebao postati u potpunosti operativan.
Kako je objavila Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex, oko 308.000 ljudi ilegalno je prešlo vanjske granice EU-a u prvih 11 mjeseci 2022. godine. To je porast od 68 posto u poređenju s istim razdobljem 2021. godine i najviši je zabilježeni broj ulazaka od 2016. godine.
Zapadni Balkan ponovno je bio "najaktivnija migracijska ruta u EU", navodi agencija, koja je zabilježila oko 140.000 ilegalnih prelazaka u regiji što je povećanje od 152 posto u poređenju s 2021. godinom.
Kao zemlja s ogromnim pritiskom na svoj sustav azila, od Belgije se također očekuje da će nastaviti pozivati na veću solidarnost na razini EU, sklapanje novog europskog migracijskog pakta i poštivanje Dublinskih pravila dok taj novi pakt ne bude na snazi.
Prema zakonu EU-a, zemlja u koju migrant prvi put stigne nadležna je za smještaj te osobe i rješavanje zahtjeva za azilom, što je politika koja često dovodi do trvenja među zemljama članicama.
Navodna korupcija u EU parlamentu
Još jedna tema koja će vjerovatno dominirati u agendi Europske unije u 2023. godini pojavila se sredinom prosinca 2022. Nakon optužbi belgijskog tužiteljstva za sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji, pranju novca i korupciji, uhićena je potpredsjednica Europskog parlamenta Eva Kaili i još troje osumnjičenih. Ovih četvoro osumnjičenih optuženi su da su utjecali na odluke u Eeropskom parlamentu u korist domaćina Svjetskog prvenstva u nogometu, Katara, u zamjenu za novac i poklone.
Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola rekla je da će osobno predvoditi reforme zakonodavstva EU-a. "Izrađujemo paket širokih reformi koji će biti spreman u novoj godini. Osobno ću voditi taj posao", kazala je Metsola.
Najavila je "potpunu i dubinsku" istragu o tome kako Parlament komunicira sa zemljama izvan EU. Potrebno je revidirati provedbu politika kodeksa ponašanja Europskog parlamenta. "Neće biti nekažnjivosti i neće biti guranja pod tepih", naglasila je Metsola.
Španjolska predsjedava EU u drugoj polovici godine
U srpnju 2023. godine Španjolska će preuzeti šestomjesečno predsjedavanje Europskom unijom od Švedske. Osim općih izbora u drugoj polovici 2023. godine to će biti jedan od velikih izazova s kojima će se zemlja na Pirenejskom poluotoku suočiti sljedeće godine.
Bit će to peti put da Španjolska preuzima tu odgovornost, a zadnji put je predsjedala prije 13 godina. Očekuje se da će zemlja iskoristiti svoj mandat za povećanje fokusa EU-a na dvije ključne regije: Latinsku Ameriku i južno susjedstvo.
U Bruxellesu je planiran summit EU sa Zajednicom država Latinske Amerike i Kariba (Celac). Takav sastanak nije održan od 2015. godine. Osim toga, postoje planovi za ministarski sastanak u Barceloni s predstavnicima južnog susjedstva EU-a (države južnog Sredozemlja).
Notra.ba
