Foto: Bugojno danas
Među uzvanicima u prvom redu i Dževad Mlaćo, kreator etničkog čišćenja Bugojna
„Službeno - ne smijemo imati civilnih zarobljenika. Tajno - ekstremni dio zarobljenih vojnika da se likvidira“ – dio je zapisa iz ratnog dnevnika predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Dževada Mlaće kojeg bugojanski Hrvati smatraju glavnim kreatorom etničkog čišćenja ovog grada. Podsjećamo, iz Bugojna je tijekom rata protjerano više od 15 tisuća Hrvata, a njih oko dvije tisuće prošlo je torture logora Armije R BiH u Bugojnu iz kojoj je skupina od njih 21 odvedena u nepoznato. Za tijelima 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz Bugojna još se traga. Mlaćin dnevnik dio je dokaza koji su u posjedu Tužiteljstva BiH još od 2007. godine. Iako sve ove godine jednako kao i Selmo Cikotić, zapovjednik Operativne grupe Zapad Armije R BiH u čijoj zoni odgovornosti je bilo Bugojno, Mlaćo izbjegava kaznenu odgovornost za zločine nad Hrvatima Bugojna, zahvaljujući političkoj zaštiti SDA, teret krivnje za progon bugojanskih Hrvata i zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenicima HVO-a ne umanjuje činjenica da Mlaćo nije još uvijek sjeo na optuženičku klupu. Upravo suprotno. Obitelji žrtva zločina čiji je bio jedan od glavnih kreatora, ali i bivši zatočenici koji su preživjeli torture logora Armije R BiH u Bugojnu svakodnevno ga susreću, a susreti s krvnicima su im, kazali su nebrojeno puta, poput dosipanja soli na otvorenu ranu.
Protivnu duhu pomirenja i izgradnje suživota, a još manje u duhu obilježavanja Dana državnosti BiH u spomen na dokument sa zasjedanja ZAVNOBiH-a po kojem „BiH nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska“, bošnjački političari Mlaću smatraju uvaženim članom zajednice. Ni najmanje im ne smeta što je svojim ratnim djelovanjem Bugojno i BiH zamislio kao isključivo muslimansku, odnosno bošnjačku. Dokaz tomu je Mlaćo u prvom redu među uzvanicima na Svečanoj akademiji koju je u povodu Dana državnosti BiH organizirao načelnik Bugojna Hasan Ajkunić (SDA). U duhu stranke u čije se okrilje nakon perioda političke „neovisnosti“ vratio, Ajkunić je Mlaći osigurao mjesto u prvom redu što potvrđuju fotografije portala www. bugojno-danas.info.
Je li na stolici koja je ostala prazna pored Mlaće trebao sjesti Miroslav Zelić, jedan od zatočenika logora koji su bili dio plana etničkog čišćenja Bugojna i iz kojih je „ekstremni“ zarobljenih vojnika odvođen u nepoznato, ostaje nepoznanica jer Zelić koji je trenutačno predsjedatelj Općinskog vijeća Bugojna se nije odazvao pozivu na akademiju. Ali jest njegova donedavna kolegica u Vijeću i novoizabrana zastupnica u Saboru Srednjobosanske županije Lucija Pavlović koja je bila među uzvanicima zajedno s predstavnicima katoličke crkve.
Skandalozno obilježavanje Dana državnosti BiH u Bugojnu nastavilo se u istom duhu, odavanjem počasti braniteljima Bugojna, ma tko oni bili, ispred zgrade Gimnazije, uz Bh banku i Stadion jednog od najzloglasnijih logora za Hrvate u proteklom ratu.
artinfo.ba
