Od održavanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini prošlo je 12 dana. Brojanje listića još uvijek nije završeno, a brojne su prijave izbornih nepravilnosti, te je povjerenje građana u čitav sustav narušeno.
Prema posljednjim ažuriranim podacima Središnjeg izbornog povjerenstva za sve razine vlasti ukupno je nevažećih 467.724 listića za sve razine vlasti.
Kako svaki birač dobije četiri listića na izborima, to bi pojednostavljeno značilo da je najmanje 116.000 građana neispravno popunilo, namjerno poništilo ili predalo prazne listiće.
Što se tiče Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nevažećih je 113.272 listića. Iz Federacije BiH nevažećih praznih listića je 43.091 listić, a po drugim osnovama 28.342 listića. Nevažećih po drugim osnovama podrazumijeva listiće koji su neispravno popunjeni naprimijer zaokruživanjem dva kandidata ili na drugi način označeni da se nije mogla utvrditi intencija glasača. Za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske bilo je praznih 34.924 listića, a po drugim osnovama je poništeno 20.415 listića.
Kada je u pitanju Parlament BiH nevažećih je bilo 142.642 listića ili čak 8,55 posto. Iz Federacije BiH je nevažećih praznih listića bio 51.864, a po drugim osnovama 35.439. Što se tiče RS-a, nevažećih praznih listića je bilo 34.924, a po drugim osnovama 20.415 listića.
Za Parlament Federacije BiH bila su nevažeća 77.979 listića ili 7,74 posto, praznih je bilo 43.670, a po drugim osnovama 34.309. Za Narodnu skupštinu RS-a bila su nevažeća 35.640 listića, a praznih listića je bilo 14.471, a po drugim osnovama 21.169. Što se tiče županija u FBiH bilo je nevažećih 62.441 listića.
Ako uzmemo u obzir da je situacija s nevažećim praznim listićima prilično jasna, odnosno da je glasač želio na taj način da izrazi svoje mišljenje, postavlja se pitanje zašto postoji ovako veliki broj nevažećih listića po drugim osnovama.
Bilo bi potrebno da nadležna tijela analiziraju nevažeće listiće po drugim kriterijima i utvrde u kojoj mjeri se radi o namjerno poništenim listićima, zatim potrebno je analizirati da li se radi o tome da je dio stanovništva politički nepismen i da su potrebne bolje edukacije o načinu glasanja. Potrebno je pokušati i utvrditi da li postoje obrasci koji bi ukazivali na zloupotrebe od strane biračkih odbora i prekrajanje volje birača.
SIP BiH definitivno bi trebao i poraditi na stvarima kao što su komotniji prostor za glasanje, točnije osvjetljenost kabina za glasanje, ali i njihova veličina/širina. Tu su i (ne)preglednost samo listića, veličina slova i font.
Građani kada pristupe biračkom mjestu dobiju nepreglednu hrpu glasačkih listića na skučenom prostoru, te bi vrijedilo razmisliti i kako pojednostaviti i unaprijediti taj dio glasanja.
Notra.ba
