Sitarski

SITARSKI GL PANEL

Napeta je bila izborna noć, a takvo je i jutro - glasovi se prebrojavaju i za sad nose iznenađenja - za hrvatskog člana Predsjedništva nametnut je Željko Komšić. Denis Bećirović pobijedio je Bakira Izetbegovića i postao novi bošnjački član Predsjedništva. U Republici Srpskoj pobjedu je odnijela Željka Cvijanović. No prva vijest, i to dobra kad je u pitanju konstitutivnost hrvatskog naroda u Federaciji BiH, je najava visokog predstavnika Christiana Schmidt, koji je nametnuo izmjene izbornog zakona koje se odnose na ustroj i funkcioniranje Doma naroda. Iz Sarajeva se za Studio 4 HRT-a javio Milan Sitarski, analitičar s Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

- Situacija je atipična, u njoj visoki predstavnik mijenja izborna pravila u samoj izbornoj noći, neposredno nakon zatvaranja birališta, ali moram naglasiti da su to izmjene koje se odnose na posredne izbore. Mi u BiH imamo neposredne ili izravne izbore koji su održani jučer, ali imamo i dosta dug proces neizravnih, tj. posrednih izbora, rekao je.

Sitarski ističe da se Schmidtove izmjene odnose isključivo na proces posrednih izbora, te na konstituiranje i funkcioniranje izvršne vlasti u BiH. Možda je i dobro, dodaje, da je te odluke donio poslije zatvaranja birališta kako ne bi utjecale na opredjeljivanje građana.

Što se tiče samih rezultata, kaže da je u Republici Srpskoj dosta izjednačena utrka. Bećirovićevu pobjedu ne smatra nekim iznenađenjem, koliko razlika kojom je Izetbegović ostao iza njega.

Osvrnuo se na izbor za hrvatskog člana Predsjedništva, vijest je, kaže, da čak i kada svi Hrvati u BiH glasuju za jednog kandidata, disbalans unutar Federacije može dovesti do toga da ni taj kandidat ne postane hrvatski član Predsjedništva, već da kandidat u čijoj strukturi glasova preko 95% čine Bošnjaci postane i po 4. put uzurpira mjesto hrvatskog člana Predsjedništva. Tu vidi manjkavost koje je napravio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch.

- Pitanje izbora člana Predsjedništva niti ne tretiraju, ali kaže da to ne može zamijeniti proces dogovaranja stranaka oko ograničenih reformi ustava BiH i reformi izbornog zakona, rekao je.

Komentirao je Schmidtovu odluku, kaže da je ona dvosmislena, dvojbena.

- Dobra je komponenta to što je nemoguće reprizirati notornu vladu platforme od 2011. do 2015. kada je formirana cjelokupna izvršna vlast Federacije BiH. Izabrana su dva potpredsjednika, predsjednik i Vlada uz participaciju stranaka za koje je glasalo manje od 20% Hrvata u BiH, rekao je.

Smatra da i dalje nisu stvoreni normali uvjeti za političko funkcioniranje Hrvata kao konstitutivnog naroda koji bi morao biti jednakopravan, ne osigurava jednaku vrijednost glasa, ne regulira pitanje izbora članova Predsjedništva.

- Mora se izvršiti cjelovita reforma Ustava i izbornog zakona. Ovo je kozmetika, rekao je.

Smatra kontroverznim to što je ukinuta mogućnost za 2/3 hrvatskih izaslanika da odlučuju što je njihov nacionalni interes.

Za izborni postupak u BiH kažu da je najkompleksniji u Europi. Sitarski je rekao da kada su država i društvo kompleksni, ne treba bježati od kompleksnosti političkog sustava.

- Ako ovako kompleksno društvo pokušamo na silu ugurati u jednostavan sistem, može se dogoditi nešto što smo već viđali na balkanskim prostorima, rekao je.

Što se tiče izlaznosti na izborima, Sitarski kaže da ima razlike među entitetima, na državnoj razini je izlaznost nešto manja nego na prošli izborima.

- Nekakav pad interesa građana za izbore je prisutan, dodao je.

Po rezultatima, dodaje, može se pretpostavljati čiji su birači u manjoj mjeri izašli na izbore.

Zabilježen je niz kršenja izbornih pravila, Sitarski je rekao da to nije ništa novo, to prati svake izbore.

Osvrnuo se na kampanju, kaže da su izbori u BiH neka vrsta sučeljavanja konceptualnih modela kako treba izgledati država i kakva je.

Građani nemaju povjerenja u institucije BiH, smatra dodajući da zato i napuštaju zemlju u tolikoj mjeri.

- Treba sve učiniti ne da funkcioniranje tog sustava učini što transparentnijim, kaže.

Sitarski je govorio o tome koliko može trajati formiranje vlasti, rekao je da se u BiH proces formiranja vlasti kompletira tek u narednoj godini.

Dnevnik.ba

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Sitarski

SITARSKI GL PANEL

Napeta je bila izborna noć, a takvo je i jutro - glasovi se prebrojavaju i za sad nose iznenađenja - za hrvatskog člana Predsjedništva nametnut je Željko Komšić. Denis Bećirović pobijedio je Bakira Izetbegovića i postao novi bošnjački član Predsjedništva. U Republici Srpskoj pobjedu je odnijela Željka Cvijanović. No prva vijest, i to dobra kad je u pitanju konstitutivnost hrvatskog naroda u Federaciji BiH, je najava visokog predstavnika Christiana Schmidt, koji je nametnuo izmjene izbornog zakona koje se odnose na ustroj i funkcioniranje Doma naroda. Iz Sarajeva se za Studio 4 HRT-a javio Milan Sitarski, analitičar s Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

- Situacija je atipična, u njoj visoki predstavnik mijenja izborna pravila u samoj izbornoj noći, neposredno nakon zatvaranja birališta, ali moram naglasiti da su to izmjene koje se odnose na posredne izbore. Mi u BiH imamo neposredne ili izravne izbore koji su održani jučer, ali imamo i dosta dug proces neizravnih, tj. posrednih izbora, rekao je.

Sitarski ističe da se Schmidtove izmjene odnose isključivo na proces posrednih izbora, te na konstituiranje i funkcioniranje izvršne vlasti u BiH. Možda je i dobro, dodaje, da je te odluke donio poslije zatvaranja birališta kako ne bi utjecale na opredjeljivanje građana.

Što se tiče samih rezultata, kaže da je u Republici Srpskoj dosta izjednačena utrka. Bećirovićevu pobjedu ne smatra nekim iznenađenjem, koliko razlika kojom je Izetbegović ostao iza njega.

Osvrnuo se na izbor za hrvatskog člana Predsjedništva, vijest je, kaže, da čak i kada svi Hrvati u BiH glasuju za jednog kandidata, disbalans unutar Federacije može dovesti do toga da ni taj kandidat ne postane hrvatski član Predsjedništva, već da kandidat u čijoj strukturi glasova preko 95% čine Bošnjaci postane i po 4. put uzurpira mjesto hrvatskog člana Predsjedništva. Tu vidi manjkavost koje je napravio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch.

- Pitanje izbora člana Predsjedništva niti ne tretiraju, ali kaže da to ne može zamijeniti proces dogovaranja stranaka oko ograničenih reformi ustava BiH i reformi izbornog zakona, rekao je.

Komentirao je Schmidtovu odluku, kaže da je ona dvosmislena, dvojbena.

- Dobra je komponenta to što je nemoguće reprizirati notornu vladu platforme od 2011. do 2015. kada je formirana cjelokupna izvršna vlast Federacije BiH. Izabrana su dva potpredsjednika, predsjednik i Vlada uz participaciju stranaka za koje je glasalo manje od 20% Hrvata u BiH, rekao je.

Smatra da i dalje nisu stvoreni normali uvjeti za političko funkcioniranje Hrvata kao konstitutivnog naroda koji bi morao biti jednakopravan, ne osigurava jednaku vrijednost glasa, ne regulira pitanje izbora članova Predsjedništva.

- Mora se izvršiti cjelovita reforma Ustava i izbornog zakona. Ovo je kozmetika, rekao je.

Smatra kontroverznim to što je ukinuta mogućnost za 2/3 hrvatskih izaslanika da odlučuju što je njihov nacionalni interes.

Za izborni postupak u BiH kažu da je najkompleksniji u Europi. Sitarski je rekao da kada su država i društvo kompleksni, ne treba bježati od kompleksnosti političkog sustava.

- Ako ovako kompleksno društvo pokušamo na silu ugurati u jednostavan sistem, može se dogoditi nešto što smo već viđali na balkanskim prostorima, rekao je.

Što se tiče izlaznosti na izborima, Sitarski kaže da ima razlike među entitetima, na državnoj razini je izlaznost nešto manja nego na prošli izborima.

- Nekakav pad interesa građana za izbore je prisutan, dodao je.

Po rezultatima, dodaje, može se pretpostavljati čiji su birači u manjoj mjeri izašli na izbore.

Zabilježen je niz kršenja izbornih pravila, Sitarski je rekao da to nije ništa novo, to prati svake izbore.

Osvrnuo se na kampanju, kaže da su izbori u BiH neka vrsta sučeljavanja konceptualnih modela kako treba izgledati država i kakva je.

Građani nemaju povjerenja u institucije BiH, smatra dodajući da zato i napuštaju zemlju u tolikoj mjeri.

- Treba sve učiniti ne da funkcioniranje tog sustava učini što transparentnijim, kaže.

Sitarski je govorio o tome koliko može trajati formiranje vlasti, rekao je da se u BiH proces formiranja vlasti kompletira tek u narednoj godini.

Dnevnik.ba

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17