U uredu visokog predstavnika uveliko traju konzultacije i razmatranje različitih opcija za eventualno nametanje izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Da u OHR-u uveliko pričaju o potencijalnoj akciji Christiana Schmidta u pravcu izmjena izbornog zakona potvrdilo je nekoliko izvora, objavila je danas Istraga. A da se u OHR-u ovih dana intenzivno radilo na toj temi potvrđeno je i za Klix.ba.
Promjene izbornog zakona mogu ići u dva pravca - tehničke izmjene, ali i one koje se odnose na formiranje Doma naroda FBiH.
Prema određenim informacijama o potencijalnoj akciji Schmidta obaviješteni su i članovi Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP). Redovna sjednica Vijeća za provedbu mira (PIC) je zakazana za sutra, a iako je na dnevnom redu izvještaj o Srebrenici nije isključeno da se raspravlja i o temi izmjena izbornog zakona.
Kako nam je rečeno iz više izvora članice PIC-a su podijeljene o eventualnom miješanju Schmidta u izmjene izbornog zakona. Pojedine članice podržavaju takav potez, dok su pojedine protiv, smatrajući da visoki predstavnik ne bi trebao djelovati prije izbora.
Kada je u pitanju popunjavanje Doma naroda FBiH, tu bi se prihvatio princip legitimnog predstavljanja, pa bi neki kantoni (prije svih Bosansko-podrinjski, Goražde) mogli izgubiti izaslanike iz reda hrvatskog naroda. OHR-ovim ekspertima, međutim, predstavlja činjenica da u Ustavu Federacije BiH piše da svaki kanton daje po jednog izaslanika iz reda svih konstitutivnih naroda ukoliko su takvi prethodno izabrani u kantonalnu skupštinu. HDZ BiH svoje zahtjeve temelji na odluci Ustavnog suda BiH od 1. prosinca 2016. godine kojom je utvrđeno da dio stava 2 člana 10.12 Izbornog zakona BiH nije u skladu s Ustavom BiH.
Od trenutka kada je postalo jasno da domaći političari neće uspjeti dogovoriti promjene izbornog zakona, službeni Zagreb je počeo slati poruke kako Schmidt mora nametnuti izmjene izbornog zakona. Ured visokog predstavnika je u posljednjih 12 mjeseci tri puta koristio Bonske ovlasti. Prvo je Inzko nametnuo zabranu negiranja genocida, a Schmidt je u manje od godinu mandata dva puta posezao. Prvo kada je poništio zakon RS-a o državnoj imovini, odnosno o poljoprivrednom zemljištu, a potom i nametanjem odluke o financiranju izbora.
Svi ti potezi su se pokušali tumačiti kao izlaženje u susret Bošnjacima, ali se u međuvremenu stvorila atmosfera kako se u slučaju izbornog zakona mora izaći u susret Hrvatima.
Dnevnik.ba
