Uhićenja petorice pripadnika HVO-a iz Kiseljaka nastavak su pritisaka na branitelje
Uhićenja petorice bivših pripadnika HVO-a u Kiseljaku zbog navodnih zločina nad Bošnjacima uzburkala su strasti u središnjoj Bosni te najavila burnu izbornu godinu. O ovoj temi, odluci stranaka HNS-a o zajedničkom nastupu na izborima, funkcioniranju vlasti u Srednjobosanskoj županiji, ali i brojnim drugim aktualnim pitanjima za SBŽ razgovarali smo s Lidijom Bradarom, predsjednicom ŽO HDZ BiH SBŽ i članicom Predsjedništva HDZ BiH.
Intervju objavljen u Večernjaku prenosimo u cijelosti:
Ovotjedna uhićenja petorice bivših pripadnika HVO-a iz Kiseljaka osumnjičenih za ratne zločine nad bošnjačkim stanovništvom, prije svega zbog načina privođenja, unijela su strah među Hrvate Kiseljaka, ali i cijele središnje Bosne. Vi ste među rijetkim hrvatskim političarima koji su se dosad oglasili. Kako gledate na akciju uhićenja i namjeravate li nešto konkretno poduzeti?
U pitanju je zastrašivanje Hrvata, prije svega zbog načina uhićenja. Svi uhićeni godinama žive na istim adresama i nije bilo potrebe za nikakvim spektakularnim upadima u ranim jutarnjim satima kada su oni bili u svojim domovima i u krugu svojih obitelji, a prije svega djece koja su doživjela traumu. Ne sumnjam u objektivnost pravosuđa, želim ispitati način uhićenja i procedure za koje smatram da su prekršene u ovom slučaju. Zbog toga ću na stranačkim tijelima pokrenuti inicijativu o preispitivanju odgovornosti ministra MUP-a SBŽ Joze Lučića. Ako i nije znao za akciju, mogao se javno ispričati zbog načina provedbe. Za mene je ova akcija ujedno i nastavak pritisaka na hrvatske branitelje koji traju već tri godine, od formiranja neustavne Vlade Federacije BiH i provedbe neustavne i nezakonite revizije braniteljske populacije u Federaciji BiH.
Nedavno je održana sjednica Hrvatskog narodnog sabora BiH na kojoj je postignut dogovor o zajedničkom nastupu stranaka HNS-a na izborima. Kako gledate na ovu odluku?
Smatram da dogovor oko zajedničkog nastupa na izborima nije imao alternativu.
SBŽ je i u 2014. godinu ušao s usvojenim proračunom. Smatrate li to uspjehom vlasti u ovoj županiji, čiji je sastavni dio i HDZ BiH?
S obzirom da je proračun politički najvažniji dokument, onda je i njegovo donošenje u zakonskim rokovima, veliki uspjeh. Usvajanje proračuna u Saboru SBŽ pratio je paradoks kojim ga, iako iz njihovih redova dolazi predsjednik Vlade, dakle predlagatelj proračuna, zastupnici SDA nisu podržali. Donošenje proračuna vrlo je ozbiljan posao koji se nikako ne smije koristiti u dnevno-političke svrhe. Mi u HDZ BiH smo od samog početka i te kako bili svjesni vlastite političke odgovornosti, te smo smatrali da je donošenje proračuna u zakonskim rokovima temelj za rad u ovoj godini.
Proračun SBŽ uglavnom je potrošački, postoji isključivo zbog financiranja oko pet tisuća proračunskih i nešto više od dvije tisuće izvanproračunskih korisnika. Je li mogao izgledati drukčije?
Objašnjenje je jednostavno i ono se krije u ustavnoj nadležnosti županija koje financiraju školstvo, zdravstvo, MUP i pravosuđe. Poseban problem predstavlja neravnomjerno sudjelovanje naše županije u raspodjeli transfera Federacije BiH čime se smatramo zakinutima, što dodatno usložnjava stanje.
Mjesecima, pa i godinama u SBŽ-u nije bilo štrajkova proračunskih korisnika. Čemu zahvaliti za ovaj u BiH uistinu rijedak primjer socijalnog mira?
HDZ BiH kao odgovorna stranka koja ima najviše zastupnika u Saboru, te ministre na čelu najmnogoljudnijih resora, zalaže se za stalan razvoj kulture socijalnog dijaloga, koji je danas po meni na visokoj razini.
Jesu li proračunski korisnici u SBŽ-u ipak u povlaštenom položaju?
Jesu, a čak mislim da su i oni svjesni toga.
Ima li SBŽ preglomazan birokratski aparat?
SBŽ ima nešto više od 600 državnih službenika i namještenika koji rade po ministarstvima. Ostali proračunski i izvanproračunski korisnici rade u MUP-u, obrazovanju, zdravstvu, pravosuđu. Ti bi ljudi svakako bili negdje pozicionirani, ili u općinama kao u vrijeme HZ HB, ili u nekim drugim razinama koje bi imale nadležnost nad tim resorima. Kad bi se oni pozicionirali unutar općina, onda bi vjerojatno netko rekao da su nam općine preskupe. Ja pak mislim da za općine nema alternative! U svakom slučaju podržavamo sve procese reorganizacije i racionalizacije u Srednjobosanskoj županiji jer uvijek može bolje.
Ima li alternative županijama?
HDZ BiH je ponudio prijedlog novog Ustava koji osigurava punu jednakopravnost hrvatskog s druga dva konstitutivna naroda i svim građanima u BiH, te prijedlog ustroja BiH kao normalne i funkcionalne države s tri razine vlasti. No, svima je poznato koliko je teško doći do dogovora oko promjena Ustava.
Kad govorimo o srednjoj razini vlasti, što je po Vama suvišno Federacija ili županije?
Bez dvojbe, Federacija BiH koja je izgubila svaki smisao, naročito nakon uspostave vlasti u ožujku 2011. godine, kada je postala, ne samo skup aparat, nego i aparat u kojemu se krši Ustav, zakoni kao i temeljna prava našeg naroda. Na sceni je i zabrinjavajući stampedo u javnim poduzećima iza kojeg će ostati gospodarski traumatične posljedice.
Kakav odnos HDZ BiH ima s političkim strankama s kojima je formirao vlast u SBŽ-u - SDP-om, SDA i naravno HDZ-om 1990.?
Uglavnom korektan! Ipak, kako se bliže izbori, osjetna je promjena ponašanja kod drugih stranaka.
Kako na stanje u SBŽ utječu pojedini sudski procesi poput procesa zbog "dvije škole pod jednim krovom"? Je li on i na koji način utjecao na Hrvate koji po svaku cijenu žele zadržati hrvatski plan i program u školama?
Školovanje na materinskom jeziku ne žele samo Hrvati, već to žele i ostvaruju i drugi narodi. Upravo sam to ovih dana navodila u razgovorima s pojedinim stranim diplomatima. Mi u SBŽ ponosni smo na ovo pravo, a procese koji su još u tijeku ne bih komentirala. Uglavnom, za nas je školovanje na hrvatskom jeziku pravo, a ne segregacija, jer tamo gdje postoji pravo, ne može biti segregacije. Upravo je osiguranje prava na školovanje na nastavnim planovima i programima na hrvatskom i bosanskom jeziku osiguralo i najmasovniji povratak u SBŽ.
Je li Vam kao predsjednici ŽO HDZ BiH u jednoj županiji u kojoj odavno postoji pravo školovanja na materinskom jeziku lakše objasniti razliku između pojmova prava i segregacije nakon prosvjeda roditelja djece bošnjačke nacionalnosti iz Konjević Polja?
Upravo je ovaj slučaj pokazao što je pravo, a što segregacija. Smatram da ustavno pravo obrazovanja na nastavnim planovima na jezicima konstitutivnih naroda, hrvatskom, bosanskom ili srpskom jeziku treba osigurati svoj djeci, na cijelom području BiH.
Koliko će razvoju gospodarstva u SBŽ doprinijeti činjenica da kroz ovu županiju, konkretno općinu Kiseljak, prolazi koridor Vc, koliko su ostale srednjobosanske općine uopće svjesne ove činjenice?
Nisam najsigurnija da su druge općine još uvijek svjesne razine značaja ovog projekta. Međutim, smatram kako se usporedo treba inzistirati i na drugim prometnim projektima koje je Federacija zapostavila. Prije svega tu mislim na brzu cestu Lašva - Donji Vakuf.
Budući da je 2014. godina izborna, kakva očekivanja imate i je li vam vjetar u leđa bio izbor vašeg kandidata Radoje Vidovića za načelnika Kreševa krajem prošle godine?
Mi smo stranka koja ne razlikuje izborne godine od onih koje to nisu. Redovito smo na terenu. Ovih dana obilazimo naše općinske organizacije kako bismo vidjeli kako ljudi žive, kakvi su im problemi i potrebe. Najave gospodarskih pokazatelja, te činjenica da se nalazimo u najvećoj političkoj krizi u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini, tretiraju 2014. kao godinu realnih izazova. U kontekstu izbora uradit ćemo sve da ostanemo najjača hrvatska stranka u BiH i SBŽ. Kao i u slučaju izbora našeg kandidata za načelnika Kreševa, što nam je predstavljalo potvrdu našeg političkog djelovanja i njegov daljnji poticaj, nadamo se da će birači to znati prepoznati.
(artinfo.ba/ap)
