× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • KOMENTAR

partizansko skup mo

Foto: Ilustracija/Partizansko groblje/Mostar

 

     Sanel Kajan, novinar iz Mostara i novi član Komšićevog DF-a kaže  da zna na koga se vrši pritisak da prizna rušenje spomen ploča na Partizanskom groblju u Mostaru za koje su, po Kajanu, krivi Hrvati. Tako to vidi Sanel Kajan jedan od glasnogovornika bošnjačkog nacionalizma sa svim obilježjima fašizma koji Kajan nevješto godinama imputira drugima , najprije kao novinar, a odnedavno i član stranke čiji je predsjednik u više navrata  pogazio politička prava narodu čije je pozicije uzurpirao.  Budući da „svaka ptica svome jatu leti“ tako je i Kajan prirodno završio u DF u kojem sve vrvi od anti/fašista i legitimnih predstavnika ali ne hrvatskog već bošnjačkog naroda.

Najnoviju epizodu  mržnje prema Hrvatima Sanela Kajana zasjenio je samo Avdo Avdić koji je na sećiji bošnjačkih unitarista poznatoj pod nazivom Krug 99. divanio o izračunima kako  završiti davno započeti proces oduzimanja političkih prava Hrvatima u BiH. I to ni manje ni više nego otimanjem mandata u središnjoj Bosni, prostoru u kojemu je hrvatskih narod najviše stradao. Avdo Avdić, baštineći tradiciju bošnjačke Armije  R BiH koja je uvijek napadala slabije i malobrojnije, ima plan kako ratne ciljeve ostvariti u miru i oduzeti politička prava Hrvatima te tako dodatno trasirati put njihova nestanka. Kajan i Avdić  su sinkronizirano udarili na kralježnicu Federacije BiH, područje županija Srednjobosanske i Hercegovačko- neretvanske. A kad joj slome kralježnicu mrtva je i Federacija BiH i BiH.

I za kraj jedan zamišljeni scenarij iz žanra znanstvene fantastike imajući u vidu ne/prilike u BiH. Zamislite situaciju u kojoj Sanel Kajan izražava duboku zabrinutost nasilnim skidanjem zastave hrvatskog naroda iz katoličkog groblja u Jelahu te  poziva institucije da primjereno kazne osobu koja se zamislite predstavlja kao novinar dodajući kako ga zbog pokazane mržnje ne smatra više svojim kolegom. Scenrajih drugi, žanr isti. Zamislite Avdu Avdića kako se bori s gradskim vlastima glavnog grada BiH za obilježje poginulim pripadnicima Brigade HVO-a „Kralj Tvrtko“  uz rečenicu da su oni za BiH dali  ono najvrijednije, svoje živote i prirodno je da obilježje njihove Brigade i naroda, bude istaknuto na Spomeniku u Sarajevu.  Uostalom, bili su na istoj strani borbe protiv srpske agresije, a jedina je razlika što crte obrane koje je držao HVO u Sarajevu nikad nisu pale, a iza njih nije bilo ubojstava i pljački. I jedan i drugi scenarij su nezamislivi, a što su više u sferi fantastike to je BiH sve dalje od izgradnje države jednakopravnih naroda i građana. Putevima građanske BiH Kajan i Avdić učvršućuju ideju izgradnje islamske države pod krinkom antifašizma u kojeg ni sami ne vjeruju.  Ali vjeruju da su spomenici na Partizanskom groblju vrjedniji od onih u Tešnju i Bihaću,  jer prvi simboliziraju njihov lažni antifašizam, a drugi pripadaju narodu na čijem nestanku i sami aktivno rade.   

 

AP/Artinfo.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • KOMENTAR

partizansko skup mo

Foto: Ilustracija/Partizansko groblje/Mostar

 

     Sanel Kajan, novinar iz Mostara i novi član Komšićevog DF-a kaže  da zna na koga se vrši pritisak da prizna rušenje spomen ploča na Partizanskom groblju u Mostaru za koje su, po Kajanu, krivi Hrvati. Tako to vidi Sanel Kajan jedan od glasnogovornika bošnjačkog nacionalizma sa svim obilježjima fašizma koji Kajan nevješto godinama imputira drugima , najprije kao novinar, a odnedavno i član stranke čiji je predsjednik u više navrata  pogazio politička prava narodu čije je pozicije uzurpirao.  Budući da „svaka ptica svome jatu leti“ tako je i Kajan prirodno završio u DF u kojem sve vrvi od anti/fašista i legitimnih predstavnika ali ne hrvatskog već bošnjačkog naroda.

Najnoviju epizodu  mržnje prema Hrvatima Sanela Kajana zasjenio je samo Avdo Avdić koji je na sećiji bošnjačkih unitarista poznatoj pod nazivom Krug 99. divanio o izračunima kako  završiti davno započeti proces oduzimanja političkih prava Hrvatima u BiH. I to ni manje ni više nego otimanjem mandata u središnjoj Bosni, prostoru u kojemu je hrvatskih narod najviše stradao. Avdo Avdić, baštineći tradiciju bošnjačke Armije  R BiH koja je uvijek napadala slabije i malobrojnije, ima plan kako ratne ciljeve ostvariti u miru i oduzeti politička prava Hrvatima te tako dodatno trasirati put njihova nestanka. Kajan i Avdić  su sinkronizirano udarili na kralježnicu Federacije BiH, područje županija Srednjobosanske i Hercegovačko- neretvanske. A kad joj slome kralježnicu mrtva je i Federacija BiH i BiH.

I za kraj jedan zamišljeni scenarij iz žanra znanstvene fantastike imajući u vidu ne/prilike u BiH. Zamislite situaciju u kojoj Sanel Kajan izražava duboku zabrinutost nasilnim skidanjem zastave hrvatskog naroda iz katoličkog groblja u Jelahu te  poziva institucije da primjereno kazne osobu koja se zamislite predstavlja kao novinar dodajući kako ga zbog pokazane mržnje ne smatra više svojim kolegom. Scenrajih drugi, žanr isti. Zamislite Avdu Avdića kako se bori s gradskim vlastima glavnog grada BiH za obilježje poginulim pripadnicima Brigade HVO-a „Kralj Tvrtko“  uz rečenicu da su oni za BiH dali  ono najvrijednije, svoje živote i prirodno je da obilježje njihove Brigade i naroda, bude istaknuto na Spomeniku u Sarajevu.  Uostalom, bili su na istoj strani borbe protiv srpske agresije, a jedina je razlika što crte obrane koje je držao HVO u Sarajevu nikad nisu pale, a iza njih nije bilo ubojstava i pljački. I jedan i drugi scenarij su nezamislivi, a što su više u sferi fantastike to je BiH sve dalje od izgradnje države jednakopravnih naroda i građana. Putevima građanske BiH Kajan i Avdić učvršućuju ideju izgradnje islamske države pod krinkom antifašizma u kojeg ni sami ne vjeruju.  Ali vjeruju da su spomenici na Partizanskom groblju vrjedniji od onih u Tešnju i Bihaću,  jer prvi simboliziraju njihov lažni antifašizam, a drugi pripadaju narodu na čijem nestanku i sami aktivno rade.   

 

AP/Artinfo.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.