Foto avaz.ba
Dan nakon što je upit o njegovom statusu uputio član Povjerenstva za sigurnost Damir Jurišić
Enes Bezdrob, član Neovisnog odbora Parlamenta Federacije BiH podnio je pismenu ostavku predsjedateljima oba doma Parlamenta Federacije BiH, Mirsadu Zaimoviću i Tomislavu Martinoviću. U obrazloženju je kao razlog ostavci naveo činjenicu da je Sud BiH potvrdio optužnicu u predmetu „Dobrovoljačka“ kojom je i sam obuhvaćen te kao takav više ne može biti član Neovisnog odbora budući da je jedan od uvjeta da se protiv članova ovog parlamentarnog tijela ne vodi kazneni postupak. Bezdrob se na ostavku odlučio dan nakon upita kojeg je predsjedniku Neovisnog odbora uputio Damir Jurišić, izaslanik u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH i član Povjerenstva za sigurnost u ovom domu. Jurišić je u dopisu predsjednika Neovisnog odbora Mirka Miličevića pitao je li Bezdrob podnio ostavku te ukoliko nije kako Neovisni odbor namjerava raditi ukoliko među članovima ima osobu optuženu za ratne zločine.
Ostavka Bezdroba nije nikakav moralni čin već ga je na to primorao zakon, a Jurišić podsjetio na ovu zakonsku obvezu, da se jasno iščitati iz navedenih prepiski te akata o osnivanju Neovisnog odbora. U pitanju je neovisno tijelo Parlamenta F BiH, osnovano u skladu sa Zakonom o unutarnjim poslovima Federacije BiH, a posao mu je uz ostalo, osigurati nepristrane, objektivne, kvalitetne i zakonite procedure imenovanja direktora i zamjenika direktora Federalne uprave policije lišene svakog političkog utjecaja kao i osigurati stručno, objektivno i nepristrano praćenja rada direktora i zamjenika direktora Federalne uprave policije. Imenuje ga Parlament Federacije na prijedlog radnih tijela oba doma, temeljem provedenog javnog natječaja.
Podsjećamo, Tužiteljstvo BiH podiglo je 27. travnja ove godine optužnicu u predmetu „Dobrovoljačka“, koja se odnosi na događaje od 3. svibnja 1992. godine. Njome se za stradanje osam ubijenih žrtava čiji je identitet dosad utvrđen, među kojima ima i civila i sanitetskog osoblja, ranjavanje 24 osobe, zarobljavanje više desetina vojnika i civila koji su mučeni i zlostavljani terete; Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško. Na teret im se stavlja da su u sklopu dužnosti koje su obnašali u vojnim, policijskim i civilnim strukturama Republike R BiH, zajedno sa svojim podređenima, planirali, poticali i izvršili napad na nebranjenu mješovitu kolonu vojnika i civila zaposlenih u bivšoj JNA, pod pratnjom mirovnih snaga UN-a, kao i da nisu spriječili ubojstva, ranjavanja, mučenja i nečovječno postupanje prema zarobljenim vojnicima, a počiniteljima su umjesto kažnjavanja, pomagali. Sud BiH je optužnicu u predmetu „Dobrovoljačka“ potvrdio početkom svibnja. Zanimljivo je spomenuti da je bivša Dobrovoljačka nakon rata preimenovana u ulicu Hamdije Kreševljakovića u kojoj je sjedište Parlamenta Federacije BiH. Enes Bezdrob kao član Neovisnog odbora Parlamenta F BiH tako se nebrojeno puta vratio na mjesto zločina za kojeg je optužen 30 godina poslije počinjenja.
Artinfo.ba
