Foto: MATEO JURCIC
Iako još uvijek nije jasno tko će platiti održavanje Općih izbora koji su zakazani za listopad, kao ni po kojim pravilima će se njihovi rezultati provesti, politički subjekti, poštivajući procedure, uveliko se za izbore spremaju.
Što se hrvatske političke scene tiče, u ovom trenutku je izvjesno kako će stranke Hrvatskog narodnog sabora kandidirati zajedničkog kandidata u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH te kako će zajednički nastupiti u Republici Srpskoj te Zeničko-dobojskoj odnosno Unsko-sanskoj županiji. U ostalim županijama s bošnjačkom većinom, osim Središnje Bosne, hrvatskog naroda je toliko malo da je gotovo nemoguće da Hrvati izaberu vlastite političke predstavnike.
Kako je za Dnevnik.ba potvrdio predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, ova stranka će u okviru HNS-a na izbore izaći na spomenutim razinama - RS, USŽ i ZDŽ dok će samostalno na izbore ići u županijama s hrvatskom većinom te vjerojatno u SBŽ.
"Što se razina BiH i entiteta FBiH tiče, ići ćemo ili samostalno ili u koaliciji sa strankom Hrvatski nacionalni pomak Ivana Vukadina", izjavio je Cvitanović te dodao kako još nema definirana imena kandidata za određene dužnosti.
Mario Karamatić, predsjednik Hrvatske seljačke stranke u BiH za Dnevnik.ba je rekao kako će ova stranka izaći na izbore za sve razine vlasti, osim Predsjedništva BiH.
"Prijavit ćemo se za sve razine osim Predsjedništva, izaći ćemo na svim razinama, eventualne koalicije još uvijek nisu definirane niti dogovorene", izjavio je Karamatić.
Samostalno će na izbore za sve razine vlasti osim Predsjedništva BiH izaći i HRS.
"Da je Izborni zakon izmijenjen, onda bismo išli samostalno i za Predsjedništvo. No, kako nije, onda nema puno smisla ići s našim kandidatom za Predsjedništvo", rekao je za Dnevik.ba predsjednik HRS-a Saven Raguž.
Što se pak HDZ-a BiH tiče, kao najsnažnija hrvatska politička stranka, naravno, izaći će na izbore za sve razine vlasti, vjerojatno i za Predsjedništvo BiH. HDZ BiH će zapravo nositi liste Hrvatskog narodnog sabora budući da će niz stranaka ići na izbore u koaliciji u okviru HNS-a na čelu s HDZ-om BiH kao najjačom strankom.
Za sad najviše špekulacija izaziva pitanje kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva ispred HNS-a. S jedne strane, jasno je kako će bošnjačka politika izbornim inženjeringom po svaku cijenu ponovno pokušati nametnuti Željka Komšića za drugog bošnjačkog člana Predsjedništva i time po četvrti put iz čiste pakosti poniziti građane BiH hrvatske nacionalnosti.
Ipak, iako je Komšićev izbor izvjestan, očekuje se kako će HNS izaći sa svojim kandidatom. S jedne strane, razmišlja se oo kandidiranju nestranačke osobe koja bi onda mogla dobiti potporu svih hrvatskih stranaka u BiH, dok s druge strane postoje utemeljena razmišljanja kako HDZ BiH treba dati kandidata za ovu funkciju s obzirom na to da je upravo HDZ najjača hrvatska stranka u BiH.
Podsjećamo, Opći izbori u BiH zakazani su za 2. listopada unatoč tomu što ne postoje pravila za popunjavanje Doma naroda FBiH budući da nijeu provedene presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić čime je Izborni zakon postao neustavan a nisu provedene ni presude Europskog suda za ljudska prava kojima se traži poštivanje izbornih prava nacionalnih manjina.
Nažalost, podršku održavanju ovakvih izbora i daljnjem sustavnom kršenju izbornih prava građanima BiH koji nisu Bošnjaci, dale su najvažnije zapadne zemlje, u prvom redu Amerika.
Dnevnik.ba
