Foto: Fena
Što za Hrvate znači raspisivanje izbora bez promjena izbornog zakonodavstva, hoće li bojkotirati izbore i što kaže o inicijativi predsjednika Milanovića, pitanja su to RTL-a za Dragana Čovića..
Raspisani su opći izbori za 2. listopada i to prema postojećem izbornom zakonu nakon propalih pregovora o izmjenama, koje bi Hrvatima osigurale jednaku zastupljenost.
Odluku je donijelo Središnje izborno povjerenstvo, protiv čega je glasao samo Vlado Rogić, jedan od dvojice hrvatskih članova Povjerenstva. Smatra da nema preduvjeta za izbore jer nije provedena presuda Ustavnog suda u slučaju "Ljubić" koja je praktično stavila izvan snage dio izbornog zakona oko načina konstituiranja Doma naroda parlamenta Federacije BiH.
Što za Hrvate znači raspisivanje izbora bez promjena izbornog zakonodavstva, hoće li bojkotirati izbore i što kaže o inicijativi predsjednika Milanovića? Sve je to u intervjuu Damiri Gregoret otkrio Dragan Čović, šef Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH.
Izbori su ipak raspisani 2. listopada bez ikakvih promjena izbornog zakonodavstva. Hoćete li bojkotirati izbore ili na njima sudjelovati?
Izbori su nažalost raspisani i mi smo smatrali da nemamo nikakvih tehničkih ni pranih preduvjeta. Međutim, mi moramo poštivati pravila. Mi ćemo se za te izbore pripremati narednih 150 dana i radit ćemo sve da dobijemo te izbore.
Pisali ste međunarodnim liderima i najavili ste da će „Hrvatski narodni sabor krenuti u teritorijalni preustroj BiH“. Što to konkretno znači? Je li to stvaranje trećeg entiteta?
To znači provesti zaključke našeg Hrvatskog narodnog sabora koji smo imali u veljači ove godine da bi pokazali svoju vjerodostojnost. To znači naći rješenja unutarnje organizacije u BiH, da hrvatski narod može zaštititi svoje interese, da više nikada ne dođemo u situaciju da na ovaj način, kao i na prošlim izborima, i ovaj put tražimo rješenje za sebe od jedne klasične majorizacije brojnijeg naroda BiH. Kako će konačno izgledati taj koncept naše reorganizacije i institucionalne i teritorijalne to je pitanje dogovora koji ćemo raditi unutar Hrvatskog nacionalnog sabora. Taj proces današnjim danom otpočinje.
Izetbegović je poručio da se izbori u BiH moraju održati, a Džaferović poziva sve one koji su mislili raditi bilo kakve opstrukcije da na vrijeme stanu. Jeste li to shvatili kao prijetnju?
Ne, zašto? Oni prijete svake godine po nekim osnovama, a koje je i ovaj puta mislio jedan od njih, a oni su jedna osoba, odnosno jedna glava, a dva tijela. Ja to ne doživljavam kao prijetnju HDZ-u ili Draganu Čoviću. Mi ćemo voditi svoju politiku, politiku HNS-a i HDZ-a. Idemo se pripremati za izbore kao da će biti sutra.
Treba li uvjetovati ulazak Finske u NATO promjenom izbornog zakonodavstva u BiH?
Izborno zakonodavstvo će se mijenjati ako mi uspijemo nađi dovoljno kvalitetnu većinu unutar parlamenta Bosne i Hercegovine. Vrijeme za to je isteklo. Imamo još neke opservacije u Domu naroda koji smo dali mi i u Zastupničkom domu koji su dali Bošnjaci zajedno s nekim lijevim strankama. Uvjeren sam da za to više vremena nema. Pokušat ćemo još ova dva-tri mjeseca koliko još parlament radi, a pozivam sve institucije Republike Hrvatske da iskoriste svoje autoritet i utjecaj unutar asocijacija kojima pripadaju, EU i NATO savezu, ali i svih drugih da otvore pitanje hrvatskog naroda u BiH dok za to još ima vremena.
Pozdravljate li onda inicijativu predsjednika Zorana Milanovića?
Sve što u konačnici može donijeti dobro i, naravno, prije svega sada sam razgovarao s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Nemjerljiv je doprinos koji daje Vlada RH i sam gospodin Plenković zadnjih šest godina.
Na temelju onoga što ste rekli vidljivo je da ste skloni uvjetovanju Finske izbornim zakonom u BiH, a tome nije sklon premijer Plenković, ili?
Naći se negdje između dva autoriteta koji predvode Republiku Hrvatsku nije zgodno. Naša pozicija danas je da očuvamo hrvatski narod u BiH i moj jedini interes je učiniti sve za interes hrvatskog narod au BiH. To je taj element ustavne ravnopravnosti i zato pozivam i predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Vlade i predsjednika Sabora i sve saborske zastupnike da razumiju našu poziciju. Bilo koji oblik podijele koji postoji u razmišljanju tih autoriteta SE prenosi na BiH i hrvatski narod.
Očekujete li onda da premijer Plenković prihvati inicijativu predsjednika Republike?
Ucjene nikada nisu bile rješenje, ni u ovom slučaju ako bi se to zvalo ucjenom. To nije rješenje. Ja milim da oni trebaju svakako sjesti i naći jedna zajednički sadržaj kada je u pitanju hrvatski narod u BiH i s tim interesom izaći ispred onih koji mogu utjecati da se promjeni stanje u BiH. To premijer Plenković intenzivno radi i mislim da ćemo do kraja tjedna imati predstavnika EU u Sarajevu i Mostaru. Mislim da će se do kraja tjedna doći do najviše razine EU, a to je zasluga gospodina Plenkovića.
Sastali te se s premijerom Plenkovićem. Hoćete li sada doći i na Pantovčak?
Redovito mi komunikaciju imamo i s predsjednikom Vlade, gotovo svakodnevno, ali i s predsjednikom Republike. Vjerojatno.
Kada?
Ne znam.
Danas? Sutra?
Moguće, moguće.
Kakav odnos imate s predsjednikom? Kada ste zadnji put razgovarali s predsjednikom Milanovićem?
Korektan odnos imamo. Razgovaramo telefonski. Susret je zadnji bio u Livnu pri posjetU predsjednika Republike Hrvatske uz dane oslobađanja Livna. Tada smo dugo razgovarali. Telefonski razgovori su korektni i česti, svakih sedam do 10 dana, za razliku od ostalih, koji su intenzivniji, s ministrima i s predsjednikom Vlade i predsjednikom HDZ-a.
Kakav ishod očekujete u listopadu? Hoće li se dogoditi da Komšić ponovno postane predstavnik Hrvata?
Ako se ništa ne dogodi u izbornom zakonu u ova dva mjeseca, male su šanse da se bilo što dogodi . Bošnjački narod dominantnom većinom može izabrati i Dom naroda i predsjednika i to je prakticirao više puta, a to bi značio i kraj BiH kao takve. Morati ćemo se ništiti s onim vjetrovima koji nas nastoje eliminirati i onom njihovom traženju bošnjačkog naroda da ovlada do kraja Federacijom, da od Federacije napravi bošnjačku Federaciju. To moramo spriječiti i ja sam uvjeren da ćemo to uspjeti.
Predsjednik Milanović poslijepodne je na temu BiH predložio sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, na kojem bi se razgovaralo i o ratu u Ukrajini.
Premijerov odgovor još se čeka.
Dnevnik.ba
