HRS je izdao priopćenje za javnost.
Dana 04. svibnja raspisat će se Izbori u BiH, po neustavnom izbornom zakonu. Nažalost, hrvatska politika u BiH, ali i ona u Hrvatskoj, ništa nisu naučili iz iskustva izbora 2018. Sasvim je izgledno ponovno gaženje političkih, ljudskih i građanskih prava Hrvata u BiH. Što napraviti? Odgovor je suverena hrvatska politika, s obje strane granice, koja će se zalagati za administrativni preustroj BiH.
Ovo su neki od zaključaka okruglog stola na temu izbornog zakona koji se održao u Saboru Republike Hrvatske u organizaciji Mosta i HRS-a, a na kojem su sugovornici bili predstavnici Klubova zastupnika Sabora RH te Dragan Lozančić, savjetnik Predsjednika Zorana Milanovića za obranu i nacionalnu sigurnost. Na okruglom stolu je trebao govoriti i Dragan Knežević, savjetnik ministra vanjskih poslova RH za odnose s BiH, ali je u zadnji tren otkazao svoj dolazak.
Slaven Raguž, predsjednik HRS-a je prezentirao podatke o glomaznom administrativno-birokratskom aparatu, korupciji i odgovornosti međunarodne zajednice za sve procese u BiH te kako će Hrvati ponovno biti žrtvama političkog nasilja:
„Moramo se okrenuti pripremama za krizu koja će uslijediti nakon izbora gdje nam se ponovo planira gaziti naša ljudska i građanska prava. Prvi korak mogao bi biti definiranje neovisnog kandidata za hrvatskog Člana Predsjedništva, kojeg bi svi podržali. Time bi se poslala poruka svima kako problem političkog nametanja nije problem HDZ-a, koji ništa nije uradio po pitanju rješavanja ustavno pravnog statusa Hrvata u BiH, nego se radi o problemu hrvatskog naroda općenito. Dalje, jedno od rješenja mogla bi biti blokada formiranja vlasti nakon izbora, tj. ono što se propustilo napraviti nakon 2018. godine. No, kada bi se u to krenulo, mora biti jasan cilj tog poteza. Cilj može biti administrativni preustroj BiH. Time bi se riješio ne samo problem Hrvata u BiH, nego bi se riješio problem BiH kao suverene i održive države.“ - u svome izlaganju rekao je Raguž.
Saborski zastupnik Mosta, Nino Raspudić otvoreno je kazao kako je činjenica da će se izbori raspisati po neustavnom izbornom zakonu poraz hrvatske vanjske politike: „Raspisivanje izbora u BiH po starom izbornom zakonu, kojeg je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim zbog kršenja načela konstitutivnosti i diskriminacije Hrvata, predstavlja golemi poraze hrvatske vanjske politike. Stanje na terenu je vrlo loše, a mi za Hrvate ne tražimo ništa drugo što već nemaju ostala dva naroda. To sve skupa vodi da najesen Bošnjaci ne samo da izabiru dva člana Predsjedništva, nego da uspiju popuniti trećinu Doma naroda i uspiju ‘de facto’ popuniti sve razine vlasti iznad kantona, bez legitimnih predstavnika Hrvata. To će imati dugoročne ekonomske, demografske, strateške i svake druge posljedice.- rekao je Raspudić.
Dragan Lozančić je u svome izlaganju pojasnio stavove Ureda Predsjednika Zorana Milanovića po pitanju stavova oko proširenja NATO-a:
„Moramo biti svjesni kako smo bi punopravna članica euroatlantskih integracija. Način razmišljanja kakav smo imali kada smo tražili ulazak u EU i NATO pa smo morali podilaziti određenim kriterijima i stavovima, moramo ostaviti iza sebe. Hrvatska je dio Saveza i tako se mora ponašati. Naravno da nitko nema ništa protiv proširenja, ali Hrvatskoj Hrvati u BiH moraju i jesu prioritet nad prioritetima. Predsjednikov stav je da se o BiH razgovara na razinama šefova država i ovo je način da se problem Hrvata u BiH podigne na tu razinu“- rekao je, pored ostalog, Lozančić u svome izlaganju.
U raspravi su sudjelovali i ostali zastupnici Sabora RH, Domagoj Hajduković, Nikola Grmoja, Marko Milanović Litre i Zvonimir Troskot, te ostali predstavnici HRS-a Tomo Bandić i Slavko Zovko.
Zaključak je kako se mora naći politička sinergija između Republike Hrvatske i hrvatske politike u BiH, ali utemeljena na suverenističkim nacionalno osviještenim temeljima. Dogovoreno je kako će se, u proširenijem sastavu, diskusija na temu izbora u BiH u vidu okruglog stola ponoviti i prije ljetne pauze u radu Sabora RH, kako bi se ponajviše informirala javnost u Republici Hrvatskoj o ustavno pravnom statusu Hrvata u BiH, stoji u priopćenju.
