HRS je izdao priopćenje za javnost.
Protekli vikend HRS je proveo u susretu sa zastupnicima EU parlamenta informirajući ih i upoznajući ih s činjenicama vezanim za političku situaciju u BiH. Radi se o zastupnicima koji su ne samo dio Odbora za vanjsku politiku i odnose s BiH, nego su i direktno vezani za vanjske poslove Vlada zemalja iz kojih dolaze. Ciljano smo tu išli na Poljsku i Italiju kao najveće i najsnažnije europske partnere SAD-a i Velike Britanije.
Tijekom dvodnevnog boravka, prvo smo im prezentirali izvješće o aktualnoj situaciji i okolnostima koje BiH očekuju na jesen, kroz prizmu nacrta Rezolucije EU Parlamenta o BiH koja se tek treba usvojiti, ali koji je nedavno izišao u javnost. Cilj nam je bio EU zastupnike upoznati i uvjeriti ih u tri glavna zaključka.
Prvi, činjenica da se forsira izborni proces u listopadu, unatoč neusvajanju izmjena Ustava i izbornog zakona, znači kako će BiH nakon tako provedenog izbornog procesa ući u veliku krizu, koja će koristiti ponajviše proruskom elementu u Zapadnom Balkanu. Kada se uzme u obzir činjenica kako EUFOR-u mandat ističe u studenom, kako Rusija i Kina, sudeći po najavama, neće pristati na produženje istog, naša teza dobiva na još većem utemeljenju.
Drugo, u nacrtu Rezolucije spominje se secesionizam politike iz RS-a kao najveći i jedini problem u BiH, dok se niti jednom riječju ne spominje unitarističko viđenje BiH koje potencira Sarajevo. Secesionizam i unitarizam su međusobno komplementarni pojmovi, koji se nadopunjuju i itekako pomažu jačanju tog proruskog elementa koji će na jesen jedva dočekati fokus s Ukrajine prebaciti na naša područja.
Konačno, treće, kroz parametre korupcije, glomazne birokracije, činjenice da skoro 80% proračunskih sredstava ide u financiranje administracije, prezentirali smo zašto administrativni preustroj BiH mora biti prioritet, a ne tema o kojoj se ne smije razgovarati, kao što to stoji u nacrtu Rezolucije. Predstavili smo HRS-ov prijedlog Ustavnih promjena koji je, sudeći po reakcijama cijelog EU izaslanstva, ocijenjen više nego pozitivno.
Uz sve ovo, izaslanstvo EU Parlamenta susrelo se i s biskupom mons. Petrom Palićem, Apostolskim vizitatorom za Međugorje nadbiskupom Mons. Aldom Cavalliem, kao i nizom gospodarstvenika iz cijele BiH. Cilj nam je bio, bez imalo subjektivnosti, stvoriti mogućnost da predstavnici najutjecajnijih zemalja EU-a čuju mišljenja i razgovaraju s pripadnicima svih društvenih grupacija.
Ogromna korupcija, nepostojanje vladavine zakona, pro-sarajevska orijentiranost politike međunarodne zajednice i isprazno forsiranje „građanstva“ kao glavne odrednice BiH, ignorirajući tronacionalni temelj BiH, argumenti su putem kojih smo upoznavali EU zastupnike o situaciji u BiH.
Sarajevski mediji, koji su pod SDA patronatom, ali i zastupnica u EU Parlamentu Željana Zovko i dio medija pod HDZ-ovim patronatom, ove naše argumentacije su otvoreno proglasili „ekstremno desničarskim“.
Ne samo to, primjerice, zastupnici iz Poljske, koji su boravili u Mostaru direktno su delegirani od strane Vlade te zemlje za pitanje J.I. Europe, Carlo Fidanza zastupnik iz Italije, koji dolazi iz trenutno najjače stranke te zemlje, prvi suradnik vrlo vjerojatno buduće premijerke Italije, proglašeni su „ekstremnim desničarima“ od istih autora, iako dolaze iz stranaka trenutno desnoga centra.
SDA i HDZ su se očigledno prepoznali u terminologiji korupcije i nepostojanja vladavine zakona, pa izmišljenim tezama o „ekstremnom desničarenju“ HRS-a nastoje umanjiti i obezvrijediti HRS-ova nastojanja i međunarodna lobiranja na temu rješenja ne samo hrvatskog pitanja u BiH, nego BiH općenito kao države.
Činjenica da nas ovi baštinici i branitelji komunističkog režima i ideologije napadaju samo govori u prilog kako HRS itekako radi više nego dobar posao. U samo mjesec dana, uspjeli smo u nečemu u čemu stranke koje su sebi pripisale monopol na predstavljanje naroda godinama i desetljećima nisu. Nastavit ćemo kako smo i planirali, a ove vječne koalicijske partnere, bilo da sjede u BiH ili u EU Parlamentu, pozivamo da nas nastavljaju „napadati“ istom mjerom. Ne možemo bolju dobiti u medijskom prostoru.
