× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • ŽESTOKA RASPRAVA

IMG_0393.JPG

Žestoka rasprava prethodila je donošenju Prijedloga zakona o financijskoj konsolidaciji i restruktuiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH kojim Federacija BiH, osobito nakon pandemije Covid-19, s ukupno 225 milijuna pomaže javnim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač ili suosnivač sanirati dio dugovanja koja su stvarana godinama..

Zakon je na kraju višesatne rasprave dobio potporu većine izaslanike te je omogućeno njegovo stupanje na snagu. No usvajanju je prethodila žestoka rasprava koju su na teren nacionalne ali i regionalne raspodjele pokušavali dovesti bošnjački izaslanici kojima je bilo sporno isključivo izdvajanje 63 milijuna KM za sanaciju dugovanja Sveučilišnoj kliničkoj Bolnici Mostar.

„Zar je pacijent u zapadnoj Hercegovini dva puta vrijedniji od pacijenata u Sarajevu ili Tuzli“, upitao se izaslanik Aljoša Čampara, aludirajući na iznose od po 30, odnosno 32 milijuna predviđena za sanaciju dugovanja Kliničkim centrima u Sarajevu i Tuzli.

Na ovakvu i slične rasprave reagirali su izaslanici Kluba Hrvata Damir Džeba, Zdenka Džambas, ali i predsjedatelj Doma naroda Tomislav Martinović.

„Nemojmo konsolidaciju javnih zdravstvenih ustanova dovoditi na nacionalni niti regionalni teren već je trebamo promatrati kao isključivo konsolidaciju, u ovom slučaju javnih zdravstvenih ustanova. Podsjetit ću vas da je od 2009. do 2015. godine urađena konsolidacija rudnika ugljena u FBiH, a ja vas pitam koliko je tih rudnika u Hercegovini? Znači li to da je radnik u nekim drugim dijelovima Federacije BiH deset puta vrijedniji od radnika u Hercegovini“, replicirao je izaslanik Džeba.

A da se u SKB Mostar nisu liječili isključivo pacijenti iz Mostara i Hercegovine već i značajan broj njih iz središnje Bosne, naglasila je izaslanika Zdenka Džambas. Podsjetila je pri tomu na činjenicu da su se Hrvati u ratu u okupiranim enklavama morali liječiti u improviziranoj Ratnoj bolnici u Novoj Biloj, te da je nakon rata trebalo 20 godina pacijentima iz ove nacionalno mješovite županije da steknu povjerenje u zdravstvene ustanove u drugim dijelovima Federacije BiH, izuzev Mostara u kojemu su se liječili sve ove godine.

„20 godina nakon rata ljudi s područja središnje Bosne išli su se liječiti u Mostar jer poučeni iskustvom rata nisu imali povjerenja u druge zdravstvene ustanove u Federaciji BiH. Tako je bilo i svi smo se mi iz ovog područja do unazad nekoliko godina isključivo liječili u Mostaru. Vi to u sredinama poput Sarajeva, Tuzle pa čak i Hercegovine ne možete shvatiti. Vrlo je jednostavno shvatiti ako imate bolesno dijete kojemu je potreban MRI, nazovete KCUS Sarajevo, a oni vam daju termin za šest mjeseci, a vi u Novoj Biloj taj uređaj koji je jako skup nemate“, naglasila je Džambas.

Podsjetila je i da u Novoj Biloj nakon rata izgrađena Hrvatska bolnica „Dr. fra Mato Nikolić“ ali je ona hrvatska samo po tomu da je njezinih šest lamela uglavnom izgrađeno sredstvima Vlade Republike Hrvatske ali da su i liječnici i pacijenti svih nacionalnosti.

IMG_0392.JPG

Razočarenje načinom rasprave nije krio ni predsjedatelj Doma naroda Tomislav Martinović koji je pročitao koliko je koja zdravstvena ustanova u Federaciji BiH, a prema popisu zakonom su obahvećene sve javne bolničke ustanove u Federaciji BiH, dobila sredstava.

„Razočaran sam ovakvim načinom rasporave u kojemu se očito skupljaju jeftini politički poeni pokušavajući problematizirati 63 milijuna KM za SKB Mostar od 438 milijuna ukupnih dugova javnih zdravstvenih ustanova s 31.12. 2020. godine. Sve su zdravstvene ustanove pravile, prave i pravit će dugove jer imamo takav sustav zdravstva koji je solidaran što je dobro s jedne strane, a s druge neminovno pravi dugove“, naglasio je Martinović, te pročitao popis izdvajanja koja su predviđena za sve javne zdravstvene ustanove u Federaciji BiH bilo da im je osnivač Federacija BiH ili županije.

Pored 63 milijuna za SKB Mostar, te po 30 milijuna za KCUS Sarajevu i UKC Tuzla, sredstva su po zakonu raspoređena i način da je za sanaciju Županijskih bolnica zakonom osigurano 65.5 milijuna KM.

Novac su dobile županijske bolnice u Mostaru, Zenici. Bihaću, Goraždu, Orašju, i Livnu dok je 39, 5 milijuna KM za sanaciju dugovanja Općih bolnica raspoređeno na udravstvene ustanove u Konjicu, Gračanici, Sanskom Mostu, Sarajevu, Travniku, Novoj Biloj, Bugojnu, Jajcu i Tešnju.

Notra.ba

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • ŽESTOKA RASPRAVA

IMG_0393.JPG

Žestoka rasprava prethodila je donošenju Prijedloga zakona o financijskoj konsolidaciji i restruktuiranju javnih zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH kojim Federacija BiH, osobito nakon pandemije Covid-19, s ukupno 225 milijuna pomaže javnim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač ili suosnivač sanirati dio dugovanja koja su stvarana godinama..

Zakon je na kraju višesatne rasprave dobio potporu većine izaslanike te je omogućeno njegovo stupanje na snagu. No usvajanju je prethodila žestoka rasprava koju su na teren nacionalne ali i regionalne raspodjele pokušavali dovesti bošnjački izaslanici kojima je bilo sporno isključivo izdvajanje 63 milijuna KM za sanaciju dugovanja Sveučilišnoj kliničkoj Bolnici Mostar.

„Zar je pacijent u zapadnoj Hercegovini dva puta vrijedniji od pacijenata u Sarajevu ili Tuzli“, upitao se izaslanik Aljoša Čampara, aludirajući na iznose od po 30, odnosno 32 milijuna predviđena za sanaciju dugovanja Kliničkim centrima u Sarajevu i Tuzli.

Na ovakvu i slične rasprave reagirali su izaslanici Kluba Hrvata Damir Džeba, Zdenka Džambas, ali i predsjedatelj Doma naroda Tomislav Martinović.

„Nemojmo konsolidaciju javnih zdravstvenih ustanova dovoditi na nacionalni niti regionalni teren već je trebamo promatrati kao isključivo konsolidaciju, u ovom slučaju javnih zdravstvenih ustanova. Podsjetit ću vas da je od 2009. do 2015. godine urađena konsolidacija rudnika ugljena u FBiH, a ja vas pitam koliko je tih rudnika u Hercegovini? Znači li to da je radnik u nekim drugim dijelovima Federacije BiH deset puta vrijedniji od radnika u Hercegovini“, replicirao je izaslanik Džeba.

A da se u SKB Mostar nisu liječili isključivo pacijenti iz Mostara i Hercegovine već i značajan broj njih iz središnje Bosne, naglasila je izaslanika Zdenka Džambas. Podsjetila je pri tomu na činjenicu da su se Hrvati u ratu u okupiranim enklavama morali liječiti u improviziranoj Ratnoj bolnici u Novoj Biloj, te da je nakon rata trebalo 20 godina pacijentima iz ove nacionalno mješovite županije da steknu povjerenje u zdravstvene ustanove u drugim dijelovima Federacije BiH, izuzev Mostara u kojemu su se liječili sve ove godine.

„20 godina nakon rata ljudi s područja središnje Bosne išli su se liječiti u Mostar jer poučeni iskustvom rata nisu imali povjerenja u druge zdravstvene ustanove u Federaciji BiH. Tako je bilo i svi smo se mi iz ovog područja do unazad nekoliko godina isključivo liječili u Mostaru. Vi to u sredinama poput Sarajeva, Tuzle pa čak i Hercegovine ne možete shvatiti. Vrlo je jednostavno shvatiti ako imate bolesno dijete kojemu je potreban MRI, nazovete KCUS Sarajevo, a oni vam daju termin za šest mjeseci, a vi u Novoj Biloj taj uređaj koji je jako skup nemate“, naglasila je Džambas.

Podsjetila je i da u Novoj Biloj nakon rata izgrađena Hrvatska bolnica „Dr. fra Mato Nikolić“ ali je ona hrvatska samo po tomu da je njezinih šest lamela uglavnom izgrađeno sredstvima Vlade Republike Hrvatske ali da su i liječnici i pacijenti svih nacionalnosti.

IMG_0392.JPG

Razočarenje načinom rasprave nije krio ni predsjedatelj Doma naroda Tomislav Martinović koji je pročitao koliko je koja zdravstvena ustanova u Federaciji BiH, a prema popisu zakonom su obahvećene sve javne bolničke ustanove u Federaciji BiH, dobila sredstava.

„Razočaran sam ovakvim načinom rasporave u kojemu se očito skupljaju jeftini politički poeni pokušavajući problematizirati 63 milijuna KM za SKB Mostar od 438 milijuna ukupnih dugova javnih zdravstvenih ustanova s 31.12. 2020. godine. Sve su zdravstvene ustanove pravile, prave i pravit će dugove jer imamo takav sustav zdravstva koji je solidaran što je dobro s jedne strane, a s druge neminovno pravi dugove“, naglasio je Martinović, te pročitao popis izdvajanja koja su predviđena za sve javne zdravstvene ustanove u Federaciji BiH bilo da im je osnivač Federacija BiH ili županije.

Pored 63 milijuna za SKB Mostar, te po 30 milijuna za KCUS Sarajevu i UKC Tuzla, sredstva su po zakonu raspoređena i način da je za sanaciju Županijskih bolnica zakonom osigurano 65.5 milijuna KM.

Novac su dobile županijske bolnice u Mostaru, Zenici. Bihaću, Goraždu, Orašju, i Livnu dok je 39, 5 milijuna KM za sanaciju dugovanja Općih bolnica raspoređeno na udravstvene ustanove u Konjicu, Gračanici, Sanskom Mostu, Sarajevu, Travniku, Novoj Biloj, Bugojnu, Jajcu i Tešnju.

Notra.ba

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.

Saznajte više