Rat protiv Ukrajine i sankcije Rusiji pogađaju gospodarstva diljem svijeta, pri čemu se očekuje da će zemlje u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije pretrpjeti većinu negativnih učinaka, stoji u najnovijem izdanju izvješća Svjetske banke o gospodarskim aktualnostima u toj regiji (Europe and Central Asia Economic Update).
Predviđa se da će gospodarstvo te regije ove godine doživjeti kontrakciju od 4.1 posto, umjesto rasta od 3 posto prema predratnim prognozama, jer će gospodarski šokovi uzrokovani ratom pogoršati još uvijek prisutne posljedice pandemije covida-19. Ovo će biti druga kontrakcija u dvije godine i to dvostruko veća od one koju je pandemija izazvala 2020. godine.
Procjenjuje se da će Ukrajina pretrpjeti pad gospodarstva od 45.1 posto, s time da će konačni razmjeri gospodarskog pada ovisiti o trajanju i intenzitetu rata. Pod udarom dosad neviđenih sankcija rusko gospodarstvo je već zapalo u duboku recesiju s prognoziranim padom outputa od 11.2 posto u 2022. godini.
“Ruska invazija je razorno djelovala na ukrajinsko gospodarstvo”
“Razmjeri humanitarne krize izazvane ratom su nepojmljivi. Ruska invazija je razorno djelovala na ukrajinsko gospodarstvo i nanijela ogromnu štetu na infrastrukturi,” ističe Anna Bjerde, potpredsjednica Svjetske banke za regiju Europe i središnje Azije.
“Ukrajini je neophodna hitna financijska podrška u njenim naporima da održi funkcioniranje gospodarstva i vlasti kako bi pomogla svojim napaćenim građanima koji se moraju nositi s ovom ekstremnom situacijom”, dodaje.
Ekonomske posljedice osjećaju se u mnogim gospodarskim tokovima
Rat je produbio zabrinutost oko naglog usporavanja svjetskog gospodarstva, vrtoglavog rasta inflacije i duga te povećane razine siromaštva. Ekonomske posljedice osjećaju se u mnogim gospodarskim tokovima, od robnih i financijskih tržišta, trgovinskih i migracijskih veza sve do negativnog učinka na povjerenje.
Rat je zadao težak udarac i gospodarstvima u nastajanju i razvoju Europe i središnje Azije i to u regiji kojoj je ove godine ionako prijetilo usporavanje gospodarskog rasta zbog još prisutnih posljedica pandemije.
Ulazak u recesiju
Osim Rusije i Ukrajine, i Bjelorusija, Kirgiska Republika, Moldavija i Tadžikistan bi prema prognozama ove godine trebali ući u recesiju, dok je za ostale zemlje došlo do snižavanja prognozirane stope rasta uslijed širenja posljedica rata preko ukrajinskih granica, stope rasta u eurozoni koja je manja od prognozirane te šokova u međunarodnoj trgovini i na robnim i financijskim tržištima.
Rusija i Ukrajina sudjeluju u ukupnom uvozu pšenice zemalja regije s oko 40 posto, što se u nekim srednjoazijskim i južnokavkaskim zemljama penje i do preko 75 posto. Rusija je također i bitno izvozno odredište za mnoge od tih zemalja, a devizne doznake iz Rusije čine skoro 30 posto BDP-a nekih srednjoazijskih zemalja (Kirgiska Republika, Tadžikistan).
“Rat u Ukrajini i pandemija još jednom su nam dokazali da krize mogu izazvati sveobuhvatnu ekonomsku štetu i unazaditi godine napretka u smislu rasta BDP-a po glavi stanovnika i razvoja”, naglašava Asli Demirgüç-Kunt, glavna ekonomistica Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.
“Vlade zemalja regije moraju ojačati svoje makroekonomske rezerve i vjerodostojnost svojih politika kako bi ograničile rizike i prevladale moguću fragmentaciju trgovinskih i investicijskih kanala; moraju osnažiti svoje socijalne programe za zaštitu najugroženijih stanovnika, što uključuje i izbjeglice, i ne skretati pozornost s mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti kojima se osigurava održiva budućnost”, dodaje.
Val izbjeglica nadmašit će sve ranije krize
Duboka humanitarna kriza uzrokovana ratom predstavlja najnaglašeniji među početnim šokovima koji su se proširili svijetom i vjerojatno će ostati jedno od najtrajnijih naslijeđa ovog sukoba. Očekuje se da će val izbjeglica iz Ukrajine koji je preplavio susjedne zemlje uvelike nadmašiti sve ranije krize. Zato je pomoć zemljama primateljicama i izbjeglicama od presudne važnosti, a s tim ciljem Svjetska banka priprema operativne programe pomoći susjednim zemljama kako bi se zadovoljile povećane potrebe za financijskim sredstvima uslijed priljeva izbjeglica.
Ratom izazvani skok cijena nafte na svjetskim tržištima također naglašava potrebu da se sigurnost opskrbe energijom osnaži povećanom opskrbom iz obnovljivih izvora i osmišljavanjem i provedbom sveobuhvatnih mjera energetske učinkovitosti.
Odgovor Grupacije Svjetske banke na rat u Ukrajini
Grupacija Svjetske banke poduzima hitne mjere podrške narodu Ukrajine. Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače, Grupacija je aktivirala paket hitnih financijskih mjera težak 925 milijuna dolara za pomoć Ukrajini.
Ova hitno doznačena sredstva pomoći će u isplati plaća bolničkog osoblja, mirovina starijim osobama i socijalnih naknada ugroženom stanovništvu te predstavlja dio paketa od 3 milijarde dolara koji Grupacija priprema za podršku Ukrajini u mjesecima koji slijede. Invazija je već izazvala najveću izbjegličku krizu u Europi od Drugog svjetskog rata.
Grupacija Svjetske banke razmatra mogućnosti za podršku izbjeglicama u zemljama primateljicama, stoji u priopćenju Svjetske banke.
