Nakon što je krajem ožujka Vijeće odobrilo Strateški kompas za sigurnost i obranu s ciljem jačanja sigurnosne i obrambene politike EU-a, na plenarnoj je sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu održana rasprava o ovom dokumentu s visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom, prenosi HMS.
Strateški kompas ključan je dokument kojim se osnažuje europsko djelovanje u području sigurnosti za razdoblje do 2030., a iako je prva verzija dokumenta predstavljena još koncem 2021., rat u Ukrajini donio je sasvim novu dimenziju u pogledu sadržaja i važnosti ovog akta.
‘Strateški kompas za sigurnost i obranu jamac je sigurnosti Europske unije u srednjoročnom razdoblju do 2030. Nastao je između ostalog i kao odgovor na rat u Ukrajini, obuhvaća sve aspekte sigurnosne i obrambene politike, a temelji se na četiri stupa: djelovanje, ulaganje, partnerstvo i sigurnost. U pogledu djelovanja važno je istaknuti da će Europska unija uspostaviti kapacitet za brzo raspoređivanje do 5000 vojnika za različite vrste kriza, a države članice znatno će povećati svoje rashode za obranu’ – rekao je zastupnik doc. dr. sc. Tomislav Sokol i ukazao na značaj koji ovaj dokument ima za stabilnost hrvatskog susjedstva.
‘Geopolitička situacija danas u bitnom se razlikuje od one koju smo imali prije samo nekoliko mjeseci. U takvim okolnostima važno je državama u susjedstvu ponuditi jasnu europsku perspektivu. Naravno, od posebnog je interesa stabilnost u Bosni i Hercegovini. Zato je važno da se Strateškim kompasom eksplicitno podržava suverenitet, jedinstvo i teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine, ali i što se podržava proces reformi na njezinu putu prema Uniji. Upravo zahvaljujući naporima hrvatske diplomacije ovaj strateški dokument uključuje i element konstitutivnosti naroda u BiH. Nažalost u određenim se europskim interesnim krugovima element konstitutivnosti promatra s određenom dozom skeptičnosti i zbog toga je važno da je promišljena i koordinirana hrvatska vanjska politika tome unatoč uspjela ostvariti strateški cilj hrvatskog naroda u BiH i referirati se na konstitutivnost kao bitan element ustavnosti BiH. Usvajanjem Strateškog kompasa europski čelnici nedvojbeno su dali podršku hrvatskom narodu u BiH, a time su se založili i za stabilnost Bosne i Hercegovine koja je ključna za međunarodni mir i sigurnost’ – istaknuo je zastupnik Sokol.
U kontekstu zbivanja u BiH, Sokol je ponovio i da je potrebno prevladati tamošnju političku krizu u kojoj se Hrvatima kao konstitutivnom narodu nameću nelegitimni predstavnici na razini Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH te je pozvao na izmjenu izbornog zakona koja će osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH kojemu je uskraćeno političko pravo, koje nije uskraćeno niti jednom drugom narodu u Europi – da sam bira svoje političke predstavnike. ‘U tom smislu Strateškim kompasom poslana je snažna poruka da konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH ni u kojem slučaju ne smije biti dovedena u pitanje’ – zaključio je Sokol.
