Tijekom zasjedanja Europskog vijeća premijer RH Plenković uspio je pozicionirati konstitutivnost te napraviti poticaj za organiziranje nastavka izborne reforme u BiH
Nakon što je Hrvatska modelirala zaključke na Europskom vijeću kojima se potiče na još jednu rundu razgovora o izbornoj reformi kako bi se pokušao postići dogovor, nije dugo trebalo čekati na odgovor dijela bošnjačkih stranaka. SDA je za sve probleme optužio hrvatsku stranu, dok su hrvatske stranke u BiH i službeni Zagreb ponovili stavove kako se radi o neustavnome zakonu po kojemu neće biti moguće provesti rezultate izbora, a što posljedično znači i novu krizu, piše Večernji list BiH. Hrvatska je veliki uspjeh ostvarila da se u dokumentu “Strateški kompas” nađu konstitutivni narodi, ali i da se pozove na nastavak izbornih reformi. Smatra to i hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman.
Crvene linije
– BiH se nalazi u vrlo teškoj poziciji. Hrvatski narod kao najmalobrojniji je stiješnjen između te dvije opasne tendencije – separatizma i unitarizma. Te dvije tendencije vode raspadu države. A Hrvatska snažno zagovara BiH i njezin europski put. To se ne može stvoriti ako nema mira, stabilnosti i institucionalne funkcionalnosti. Ona je ovoga trenutka narušena u Federaciji BiH gdje se očekuju promjene Izbornog zakona koji bi trebao otkloniti sve oblike diskriminacije i nejednakosti u izbornom procesu. Na taj bi se način osigurala konstitutivnost i politički legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda u tijelima vlasti BiH. Prije svega tu mislim na Predsjedništvo BiH i Dom naroda. Izražavam žaljenje i razočaranost jer nisu uspjeli razgovori o izbornoj reformi s obzirom na to da mogu dovesti u novu krizu i nestabilnost zemlje. Apeliramo na angažiranost svih zemalja članica EU-a kako bi se osigurala nova runda razgovora – rekao je hrvatski šef diplomacije. On je pojasnio kako Hrvati samo traže “ono što im pripada temeljem Daytonsko-pariškog sporazuma, a što im je oduzeto”. – Mi očekujemo da će više brojni konstitutivni narod pokazati veće zanimanje prema manje brojnom hrvatskom narodu. Hrvatski predstavnici napravili su jako puno kompromisa, no postoje crvene linije preko kojih se ne može ići. Ne može se ugroziti njihova konstitutivnost i jednakopravnost. To je u slovu i duhu Daytonskog sporazuma. Sadašnji Izborni zakon je neustavan, a što znači da je protivan Ustavu BiH. Ako podržavamo da se izbori održavaju pod svaku cijenu, onda se podržava izborni inženjering – dodao je Grlić Radman. Nije dugo trebalo čekati da šok nakon Bruxellesa bošnjačke stranke sve predstave “neuspjehom Hrvatske”. DF-ovu podvalu demantirao je veleposlanik RH u BiH Ivan Sabolić. – Neslužbenom pričom o odbijanju navodnog hrvatskog prijedloga o odgodi izbora na Europskom vijeću, koja je potpuno izmišljena i netočna, očito se želi umanjiti prepoznati i prihvaćeni konstruktivni napor premijera Plenkovića i Vlade RH kako bi se žurno došlo do političkog dogovora o ograničenoj ustavnoj reformi i o reformi Izbornoga zakona u BiH – rekao je veleposlanik Sabolić. Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović tvrdi kako se izbori ne mogu održati bez izmjena Izbornog zakona. On kaže da razgovori ne uspijevaju zbog pokušaja dijela bošnjačkih stranaka da od FBiH naprave svoju nacionalnu državicu.
SDA optužio HDZ
– Problem je bio konceptualne naravi pristupa rješenju problema. Dakle, imamo s jedne strane presude Europskog suda za ljudska prava kroz koje treba otkloniti mogućnost da se svi mogu kandidirati. I druga je presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji “Ljubić” koja se odnosi na Dom naroda FBiH. Želja da se Dom naroda svede na poziciju Vijeća naroda RS-a, a znajući u kakvoj poziciji žive Bošnjaci i Hrvati u RS-u, da ih nema, da su u institucijama ispod razine bontona i kad to tražite za FBiH, pa zar nije jasan pokazatelj što vam je cilj napraviti od Federacije. Moj dojam je da je cilj od FBiH napraviti bošnjački RS – kaže Cvitanović. Čelnik SDA je pisao EU. – HDZ želi potpunu dominaciju etničkog načela kroz legitimno predstavljanje, koje znači da u političkom životu mogu sudjelovati samo Hrvati za koje su glasali birači hrvatske nacionalnosti, samo Bošnjaci za koje su glasali birači bošnjačke nacionalnosti i tako redom. Takva politika vodila bi u definitivnu etničku podjelu zemlje – kazao je Izetbegović. Svejedno, iako je odbijao mogućnost nastavka razgovora, nakon zaključaka Vijeća EU-a promijenio je mišljenje.
