Šefovi država i vlada 27 članica Europske unije okupli su se u četvrtak navečer u Bruxellesu, a nacrt zaključaka koji je pripremljen za usvajanje pun je uobičajenih osuda “u najsnažnijem mogućem obliku” i poziva Rusiji da prekine s invazijom, što se čini kao nadobudna poruka u trenutnim okolnostima.

No, noćas su lideri raspravljati o tome koliko oštre sankcije EU uvodi protiv Rusije, a taj dio nije zapisan u unaprijed pripremljenom nacrtu zaključaka.  Predložene su financijske sankcije i, uvjetno rečeno, visokotehnološke sankcije, koje ciljaju na zabranu izvoza komponenata visoke tehnologije, koji su Rusiji potrebni iz Europe za tehnološki razvoj njezine ekonomije. Financijske sankcije trebale bi odsjeći pristup ruskim državnim kompanijama na europsko financijsko tržište, gdje se zadužuju. 

Na sastanku je sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković koji se tim povodom obratio novinarima u petak ujutro. - Politički zaključci usvojeni su vrlo brzo nakon pola sata sastanka kako bismo poslali poruku potpore i jedinstva nakon brutalne invazije i agresije Rusije na Ukrajinu. Po mom uvjerenju jučerašnja agresija od strane Rusije predstavlja poništenje svih načela međunarodnog prava. Ovo je napad na suverenu zemlju, ničim izazvan, a suočena je na agresiju bez presedana.

Rusija je time poslala poruku kako ne želi širenje NATO-a u zemljama koje je okružuju - kazao je premijer Plenković te dodao:  - Najavljeno je kako se situacija bude razvijala da će doći do novih paketa sankcija. Ovo je nešto što ima dinamički karakter i sigurno nije zadnja poruka koju će Europa poslati Ukrajini.  Naglasio je kako je ovo bitka između demokratskih sustava i onih u kojima se vlast ne mijenja često.  - Praktički svaki drugi regionalni hegemoni ovoga tipa mogu po ovom modelu napraviti agresiju na bilo koju zemlju iz nekih njihovih razloga i nadati se da neće biti nikakvih reperkusija po njih osim paketa sankcija. Očekujem da će tjedni pred nama biti izrazito teški za ukrajinski narod. Dobro je da smo se našli, poslali poruke i podržali sankcije. Pomagat ćemo u okvirima u kojima je to moguće. 

Dodao je kako će ovaj sukob prouzročiti nove krize, kao što su energetska i izbjeglička.  - Ne vidim da će ovaj tip sankcija koji ide protiv bankarskog sektora imati utjecaj na Fortenovu i tvrtke koje posluju na našem tržištu. Vidjet ćemo kako će se sankcije odraziti na opskrbu Europe plinom. EU 40 posto plina nabavlja iz Rusije, no radi se na alternativnim pravcima opskrbe iz Norveške, Libije, Azerbajdžana... Stvara se nova dugoročna mreža opskrbe plinom.  Na sastanku se raspravljalo o mogućnosti da se nestabilnosti preliju na jugoistok Europe, odnosno zapadni Balkan. 

- Ova situacija, kad pogledate apel predsjednika Zelenskog, jako podsjeća na Hrvatsku ’91. Vrlo je to slično, samo što je invazija puno veća, napad je jači. Treba paziti na stabilnost i na situaciju i na Kosovu, Crnoj Gori i BiH i tu poruku smo poslali - rekao je premijer. 

Kad je riječ o sankcijama koje bi mogle za Hrvatsku prouzročiti najteži učinak?  - One neće imati preveliki efekt na nas jer Hrvatska nije meta.  Za vijesti o brzini kojom ruske snage napreduju u Kijevu, premijer je kazao:  - Katastrofalno. Ne mogu izraziti veću ogorčenost što se ovo događa u 21. stoljeću. Ovaj 24. veljače ćemo jako dugo pamtiti. Ta operacija se nije pripremala jedan dan. To je sistemski pripremano s ciljem da se u Ukrajini promijeni režim i da ju se ponovno privuče Rusiji i da se ne nastavi prodemokratski put.  Što ako Putin pobijedi?  - To ne bi bilo dobro. To je ogroman presedan u smislu kršenja međunarodnog prava. 

Strahujete li od reakcije Srbije u smislu posezanja za tuđim teritorijem koji ste spomenuli? 

- Ne mislim samo na njih, Srbija tu nema puno manevra. To sjedenje na dvije stolice može funkcionirati u mirno doba, ali sada se mora znati tko je na čijoj strani. Ako govori Janša, ako govorim ja, vidi se distinkcija između zemalja koje znaju što je rat. Tu je Hrvatska vrlo jasna i bez ikakvih dilema - kazao je premijer i dodao kako nema dovoljno informacija o ratnim zločinima u Ukrajini, no da će procesi sigurno uslijediti ako ih bude.  - Ovdje je strateški cilj što prije doći do Kijeva. Zaobilaze se gradovi i ide se na glavni grad. Dakle, cilj je promjena vlasti kako bi se demoralizirao narod i preuzela kontrola nad vojnim snagama - zaključio je Plenković.

artinfo.ba