Intervju s Bojanom Domićem, ministrom obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Županije Središnja Bosna: „Prvi smo u BiH osigurali besplatne udžbenike, sa „Šumama Središnje Bosne“, pokrenuli program obrazovanja šumara“
U Proračunu ŽSB za 2022. godinu za potrebe obrazovanja osigurano je preko 100 milijuna KM. Osim besplatnih udžbenika i prijevoza, grade se i obnavljaju škole, ulaže u informatičku opremu. O projektima u obrazovanju, sportu i kulturi, ali i negativnim trendovima poput smanjenja broja učenika, neprilagođenog sustava obrazovanja potrebama tržišta rada, nasilju u školama te brojnim drugim pitanja u najvažnijem segmentu svakog društva, razgovarali smo s ministrom obrazovanja, znanosti, mladih kulture i sporta u Vladi ŽSB Bojanom Domićem.
Artinfo:ba Polazeći od činjenice da na mladima svijet ostaje, ministarstvo kojem ste na čelu najvažnije je ministarstvu u svakoj Vladi. Je li to doista tako i u Županiji Središnja Bosna, koliko se važnosti daje obrazovanju, mladima, ali i kod nas prilično zapostavljenoj znanosti te kulturi i sportu koji su važni u razvoju svakog pojedinca, posebne djece i mladih?
-U 21. stoljeću, informacijskom dobu i stoljeću znanja, pitanja i problemi mladih, ulaganja u obrazovanje i odnos prema znanju i učenju, sasvim sigurno su najvažnija pitanja u svakom društvu. Svjestan da postoji korelacija našeg odnosa prema ovim pitanjima i našeg trenutnog stupnja razvoja svaku prigodu koristim kazati da moramo više, jer alternativa ne postoji. Sve drugo osim izvrsnosti je pogubno za naš razvoj i napredak. Ako ne želimo zaostajati i biti na marginama moramo više učiti, znati i to nam treba biti prioritet, kako osobni, kao pojedincima, tako i naš društveni. Što više uložimo u mlade i spremamo ih za budućnost dajemo šansu, ne samo njima, nego i našoj zajednici i društvu da bude bolje i perspektivnije. Prvi smo prostor u BiH koji je još prije dvije godine osigurao besplatne udžbenike za sve učenike osnovnih škola, ove godine smo u proračunu predvidjeli i prilično velika sredstva za potporu mladima. Također, moram istaknut kako smo u ovoj godini značajno uvećali izdvajanja za sport i kulturu te prvi put ih doveli u zakonske okvire. Stavka za kulturu i sport iznosit će i malo više od predviđenih 0,5% proračuna, te će se za svaku od ove dvije oblasti izdvojiti po 1, 1 milijun KM, što je tri puta više u odnosu na razdoblje od prije osam godina. Mislim da sam ovim pokazateljima jasno pokazao način na koji danas promišljamo o ulozi i značaju kulture i športa. Ipak, koliko se god se ulaže, uvijek treba nastojati više. To je moj najkraći odgovor na ovo pitanje.
Artinfo.ba: Veoma važna su i materijalna ulaganja u školstvu, koliko se trenutačno škola gradi, obnavlja, a u koliko njih se uvode nove tehnologije poput pametnih ploča?
-Zbog povoljnih javnih prihoda koje imamo u proračunu KSB pa i stabilne makroekonomske situacije, ali najviše opredjeljenja našeg Ministarstva kao i i Vlade KSB, ulažemo možda najviše sredstava od vremena poslijeratne obnove. Opredijelili smo se za kupovinu, početak gradnje i završetak nekoliko značajnih školskih objekata u Fojnici, Novom Travniku, Travniku, Bugojnu, Jajcu i obnovu i opremanje niza drugih škola, u manje-više svim općinama naše županije te smo samo za tu namjenu u Proračunu za 2022. godinu predvidjeli više od 6 milijuna KM. Dio novaca smo izdvojili i koncem 2021. godine. Bit će tu naravno i ulaganja u moderna učila i informatičku opremu, tako da ćemo vjerujem postići cilj, a to je doći na prilično zadovoljavajuću razinu opremljenosti škola IKT opremom.
Artinfo.ba: Tko su najveći donatori kad su u pitanju ulaganja u školstvo, jesu li to isključivo proračunska sredstva?
-Proračunom KSB-a trošak, odnosno bolje kazati ulaganje u obrazovanje je više od 100 milijuna KM na godišnjoj razini. Često govorim, pa i vodim rasprave, da ovo nisu troškovi, iako se računovodstveno kao takvi vode, nego istinsko ulaganje u našu budućnost i prema svakoj uloženoj konvertibilnoj marki se treba odnositi upravo tako. Istina, najveći dio sredstava ode na plaće uposlenih u obrazovanju te materijalne i druge troškove škola, odnosno samog obrazovnog procesa, gdje spada prijevoz učenika i nabavka besplatnih udžbenika. Kapitalna ulaganja su manja, ali i to se mijenja. Naravno, ima i donacija i sredstava koja dođu iz drugih izvora, ali tu se radi o maksimalno nekoliko postotaka od ukupnog izdvajanja za obrazovanje. Svim donatorima, kao i onima koji odgovorno gledaju prema nama pa pomažu kako bismo bili spremniji za budućnost od srca hvala, bez obzira radi li se o domaćim ili međunarodnim donatorima. Spomenimo kako tu ima međunarodnih organizacija, od UNDP-a, UNICEFA i drugih, zatim značajan priliv sredstava i potpore iz Republike Hrvatske kao dio pomoći Hrvatima u BiH, kao i pomoći drugih država ili institucija. Svima od srca hvala.
Foto: Vlada KSB
Artinfo.ba: Uvijek postoje oni koji će kazati, kome gradite škole, kome ih obnavljate jer se uz temu obrazovanja u BiH posljednjih se godina neizostavno veže i trend odlaska. Koliko je taj trend izražen u ŽSB?
-Demografska kretanja su takva kakva jesu i, na žalost, nisu povoljna, odnosno trend je da pored sve manje rođenih, imamo i više iseljavanja u odnosu na povratak. Ipak, ima i drukčijih i pozitivnih primjera. Mene su učili u školi da se svi trendovi mogu promijeniti, a kako sam u životu često optimista vjerujem i da hoće. Više ulaganja i u znanje, općenito obrazovanje i mlade, a posebno škole, vrtiće I prostore za djecu su put kojim možemo mijenjati ovaj trend i davati mu pozitivan predznak. BiH, a posebno Središnja Bosna, je lijepa i ugodna zemlja i prostor na kome su naši živjeli preci stoljećima prije nas i suočavali se sa svim izazovima vremena. Naša zadaća je osigurati više razloga za odluke kako bi ljudi ostajali ovdje i gradili svoju budućnost. Zbog svega navedenog, preznačajno je ulagati u škole, vrtiće i druge institucije za mlade i djecu. Zbog budućnosti, kako naše, tako i naših prostora. Mi se moramo pobrinuti i za one ljude koji žele ostati na ovim prostorima, ali i dati sve od sebe kako bismo pružili nadu i poticaj našim ljudima koji su u iseljeništvu da razmisle i o povratku u svoj rodni kraj.
Artinfo.ba: Manjak školske djece povlači i manje potreba za nastavnim kadrom. Nedavno ste najavili da će oni koji su višak biti zaposleni kao asistenti djeci s poteškoćama u učenju. Razmišlja li se i o drugim načinima i programima zbrinjavanja?
-Razmišljamo, i to intenzivno, i radimo na tome. Odmah želim naglasiti kako nam nije ni cilj, niti krajnja namjera proglasiti nekoliko stotina nastavnika ili profesora tehnološkim viškom i na jedan način ih usmjeriti na odlazak s ovih prostora. Pitanje je što preostaje mladom profesoru matematike ili nekog drugog predmeta, s možda 10 godina staža, u slučaju gubitka posla u struci? Velika je vjerojatnoća da će iseliti, a ako ima obitelj onda će s njim vjerojatno i njegova djeca, što uzrokuje još manje djece našim školama te dodatno potiče na odlazak. Takav scenarij nije opcija, bar meni, a vjerujem i nikome drugom. Ipak, ne možemo ni srozati pedagoške standarde i dovesti se u situaciju da ljudi primaju plaću, a nemaju što raditi. Upravo iz tog razloga centri za izvrsnost, produženi boravak, rad s djecom s poteškoćama u razvoju ili nadarenom djecom su prilika i za sve koji će biti u opasnosti ostati bez norme, ali i prilika nama da stvorimo još uspješniji i bolji obrazovni sustav. Kažu da svaka kriza stvara priliku, tako će možda i ova demografska kriza izroditi priliku da uz iste resurse stvorimo bolji obrazovni sustava. Važno je da sva djeca imaju pravo na obrazovanje i to najbolje moguće, nevažno o broju. Na tom tragu, učinit ćemo sve da naša djeca ostvare to svoje pravo u našoj županiji i nastojati i dalje biti predvodnici što boljih promjena.
Artinfo.ba: Što Ministarstvo, sukladno mogućnostima, poduzima kako bi djeci i roditeljima olakšalo prije svega troškove nabavke knjiga, prijevoza učenika do škola?
-Tijekom proteklih nekoliko godina, unatoč svim izazovima, uključujući i covid, realizirali smo mnoštvo planova. Značajno smo pomogli sve predškolske ustanove koje su registrirane u našoj županiji, od jeseni ćemo roditeljima koji imaju više djece subvencionirati plaćanje troškova vrtića. Svi učenici osnovnih škola u našoj županiji imaju i ostvarili su pravo na besplatne udžbenike. Istina, zbog procedura oko javnih nabava smo imali određena kašnjenja, ali zakon se morao ispoštovati. Kašnjenja više neće biti i osigurali smo da škole već sad imaju dovoljne količine udžbenika za narednu godinu. Prijevoz učenika također uređujemo i ugovaramo. Osigurali smo prijevoz na većini relacija, a tamo gdje zbog broja djece ili nemogućnosti provedbe javne nabave to nije bilo moguće, isplaćujemo subvencije roditeljima. Isto pravo imaju roditelji djece s poteškoćama u razvoju, a koja pohađaju redovito osnovne škole. Planiramo novčano pomoći i roditeljima učenika koji su u stanju socijalne potrebe za nabavku potrebnog školskog materijala i druge potrebe djece. Svjesni smo da moramo pomoći roditeljima kako obrazovanje njihovog djeteta ne bi bilo samo njihova obveza, nego i odgovornost društva.
Artinfo.ba: Među negativnim pojavama u društvu, vršnjačko nasilje je u samo vrhu. Jesmo li zaista zakazali kao društvo, koliko je moguće u školama raditi i uraditi na suzbijanju ove pojave koja kod djece izaziva teške traume?
-Na žalost, ni naše društvo nije imuno na vršnjačko nasilje, tako da i u našim školama imamo i ovu negativnu društvenu pojavu. Protiv nje smo pozvani boriti se svi. Kao Ministarstvo donijeli smo potrebne protokole i naputke o postupanju, ali usprkos tomu moramo više raditi svi skupa. Obrazovna vlast, zatim škole i odgovorne osobe u školama, ali i mi kao roditelji se moramo suočiti s ovim problemom, zajedno graditi zdravo i sigurno društvo za sve članove zajednice, bez ijedne iznimke.
Artinfo.ba: Koliko je sustav obrazovanja u ŽSB prilagođen potrebama tržišta rada, prate li se potrebe za određenim zanimanjima, prije svega obrtima i ima li interesa djece za upis u one škole s čijom diplomom će brže i lakše do posla?
-Sustav nije dovoljno prilagođen i ne odgovara potrebama tržišta rada. Prilagođen je željama djece ili roditelja, eventualno škole, a to su samo želje i ambicije koje često pokažu to što ste konstatirali, da se često ne vode interesom za stjecanjem znanja ili kompetencija koje će dovesti do bržeg i lakšeg zaposlenja. Često se tako dogodi da one struke i zanimanja za koje ima posla i tržište ih traži ostaju neupisana ili s minimalnim brojem upisanih.
Artinfo.ba: Razmišlja li Ministarstvo o kampanji promocije obrtničkih škola, posebno za zanimanja koja su tražena na tržištu rada?
-Da možemo i hoćemo bolje, pokazali smo prošle godine kada smo zajedno sa ŠGD Šume Središnja Bosna proveli kampanju, uz njihova obećanja da će stipendirati i ponuditi posao najboljima, upisali oko stotinu djece u struke koje su potrebne toj branši. Pola županije je pod šumama ili šumskim zemljištem, a mi nismo imali školu koja školuje taj kadar. Zajedno smo to promijenili .Moram istaknuti i nekoliko škola, odnosno njihovih ravnatelja pa i roditelje koji su prepoznali ovu kvalitetnu inicijativu i doprinijeli da zaživi. To je put za druge, metalce, obrtnike, strojare sve one kojima treba kadar. Treba napraviti sinergiju i to je najbolja kampanja i put kako bismo promijenili postojeću paradigmu.
Artinfo.ba: Što je s trendom otvaranja privatnih visokoškolskih ustanova u ŽSB, ima li zahtjeva za otvaranjem novih fakulteta ili proširenja postojećih?
-Taj trend nije više tako izražen u smislu otvaranja visokoškolskih ustanova. Sad se više radi o eventualno novim studijskim programima za kojima se pokaže interes u okviru postojećih visokoškolskih ustanova. Za to ima propisana procedura i na tom radimo. Također, tu trenutno radimo na institucionalnoj akreditaciji, a vrlo brzo ćemo krenuti i s akreditacijom studijskih programa i praćenju rada i poštivanja propisa VŠU te donošenju svih potrebnih pravilnika. Cilj je podizanje kvalitete rada, jer samo s tim VŠU mogu ispuniti svoj cilj.
AP/artinfo.ba
