Dodao je kako su "izmjene Izbornog zakona samo kozmetika te da Hrvatima u BiH treba puno više".

Također je mišljenja da u ovom trenutku ne treba donositi zaključke nego odluke.

- Okvirni Sporazum za Federaciju potpisan 1. ožujka 1994. godine u Washingtonu jasno je definirao da će Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalim građanima, urediti unutarnju strukturu područja s većinskim bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom u Republici Bosni i Hercegovini u Federaciji BiH, koji će se sastojati od federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima – podsjetio je Raguž.

Smatra kako je nametanjem međunarodne zajednice narušen dogovoreni unutarnji ustroj u duhu navedenog Sporazuma te da, prije razgovora o izmjenama Izbornog zakona, "treba razgovarati o ustavnim reformama i administrativnom preustroju BiH".

Uz to, navodi kako je traženje kompromisa u situaciji "kada smo na podu i kada nas gazi, podređivanje okolnostima u kojima se Federacija želi učiniti bošnjačkim entitetom".

- Bosna i Hercegovina je ogroman birokratski aparat koji će eutanazirati sam sebe. Imamo deset županija, premijera, vlada, zavoda... S našim prijedlogom administrativnog preuređenja godišnja ušteda na razini Federacije bila bi oko pola milijarde maraka – ocijenio je predsjednik HRS-a.

Upitan o očekivanjima nastavka pregovora političkih predstavnika oko izmjena Izbornog zakona, kazao je kako do dogovora neće doći.

Političke poruke u ovom trenutku trebaju biti javne

Raguž je komentirao i odbijanje sudjelovanja HRS-a na zatvorenoj izvanrednoj sjednici HNS-a BiH održanoj u subotu u Mostaru.

- Još u srpnju 2019. godine napustili smo HNS zbog afere s Aluminijem. Odlučili smo sudjelovati u radu te institucije, ali oduzeta nam je riječ i bili smo žrtva krajnje nedemokratskog funkcioniranja. Poštujući maksimalno trenutni status Hrvata u BiH, prešli smo preko gaženja našeg dostojanstva. Bili smo spremni doći i na zatvorenu sjednicu, ali dobili smo usmenu dojavu da će se fizički izbacivati oni koji budu snimali sjednicu i zbog toga smo odlučili odbiti naše sudjelovanje – objasnio je predsjednik HRS-a, dodavši da je, ipak, i "loš HNS bolji od nikakvog".

Da je sjednica sazvana protustatutarno smatra i Slaven Bevanda, zamjenik predsjednika HRS-a.

- Zatvaranje za javnost sjednice Hrvatskog narodnog sabora mogao je učiniti samo sabor. Nitko nije imao pravo prejudicirati takvu odluku. Ako je ovo povijesni trenutak za hrvatski narod i njegov položaj, onda je hrvatski narod trebao čuti govore predsjednika političkih stranaka, kao i poruke gostiju – dodao je Bevanda.

Mirko Vasilj, predsjednik Čapljinske neovisne stranke komentirao je, kako navodi, "relaksiranost tematike" na sjednici HNS-a.

- Našim nedolaskom na sjednicu HNS je bio oslobođen njima nevažnih tema kao što su demografska situacija, socio-ekonomsko stanje, korupcija, školstvo, obrazovanje i sve ono što smo nametali u više navrata – istaknuo je on.