Produbljivanje krize

 barisa-colak.jpg

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak očekuje da će poslije sjednica predsjedništava HDZ BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), kao i Sabora HNS-a, biti puno jasnija slika o nastupu HDZ-a, uključujući i eventualni bojkot ovogodišnjih izbora ako ne bude dogovora o izbornoj reformi.

Kaže da tek počinju pripreme za održavanje sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH koja je zakazana za ponedjeljak, prenosi Klix.

"Isti dan se održava i proširena sjednica Predsjedništva HNS-a i vjerojatno će se tada možda znati neki obrisi u kom pravcu sve to ide, ali u svakom slučaju očekujem da će se održati najmanje još jedna, ali možda i dvije sjednice Predsjedništva HNS-a do održavanja samog Sabora. Sabor je zakazan za 19. ovog mjeseca i vidjet ćemo. Nalazimo se uistinu u jednom vrlo teškom političkom trenutku. Mislili smo, u dobrom vjeri smo zaista mislili, nadali se, bez obzira koliko to u ovom trenutku izgledalo možda i neočekivano, ali mislili smo zaista da postoji dovoljno mudrosti i političke volje, s obzirom na kompletnu političku situaciju, kompletno stanje u BiH, da se taj nužni iskorak mora napraviti. Po meni to bi bio mali iskorak, ali vrlo vrijedan za BiH, a naravno i za nas kao hrvatski narod u BiH, ali ja jednostavno mislim i za druga dva naroda i sve građane koji žive u BiH. Bez toga bojim se da ćemo zaista biti pred novim izazovima i nisam siguran u kojem pravcu će sve to otići."

Ističe da neće govoriti ni o bojkotu ni o blokadi, ali da će iznijeti činjenice koje su takve kakve su.

"Nažalost, mi imamo strašno veliki problem s Izbornim zakonom BiH jer nemamo vrlo bitne odredbe u Izbornom zakonu, odredbe po kojima se treba vršiti popuna federalnog Doma naroda. Odluka u predmetu Ljubić je prvo proglasila određene dijelove članaka 10.12 Izbornog zakona i 20.16a, praktično kompletan raspored po kantonima je proglašen neustavnim. Kako to Parlamentarna skupština nije uradila u ostavljenom roku od šest mjeseci, Ustavni sud je izbrisao odredbe. Mi smo sad u jednoj situaciji gdje jednostavno nemamo unaprijed pravila po kojima se trebaju izbori implementirati, a to bi moralo biti tako. Kad se ulazi u izborni proces onda morate znati precizno što trebate napraviti, odnosno ako napravite određeni rezultat onda temeljem tog rezultata možete odmah vidjeti u kom pravcu to ide i gdje ćete i koliko imati pozicija. Prije svega u Domu naroda, što je za nas prevažno pitanje jer od tog Doma se formira i državni Dom naroda. Zato mi inzistiramo na provedbi te odluke, na legitimnom političkom predstavljanju jer drugačije neće ići."

Čolak kaže da Središnje izborno povjerenstov BiH nije zakonodavac.

Na pitanje hoće li HDZ izaći na izbore ako ne dođe do dogovora o izbornoj reformi kaže:

"Želim vjerovati da će se puno jasnija slika o svemu znati poslije ovih zasjedanja, ali u svakom slučaju ja mislim da, iako su šanse jako minimalne, ipak treba dati šansu još jednom pokušaju dogovora. To se neće desiti sad više u prisustvu međunarodnih predstavnika i tu sad, po meni, postoji još veći problem. Ukoliko bitni politički akteri koji sudjeluju u ovom procesu ne shvate da je zaista prijeko potrebno napraviti određene iskorake, odnosno provesti odluku Ustavnog suda BiH, ali jednako tako i odluke Europskog suda za ljudska prava. Ima tu još jedan segment koji je isto tako bitan, a to je integritet izbornog procesa."

Navodi da će se HDZ odazvati ukoliko neko organizira novi sastanak o izmjeni izbornog zakonodavstva.

"Mislim da SDA nosi jako veliku odgovornost za čitav ovaj proces. Ovo su jako ozbiljne stvari i politika ima svoje zakonitosti."

O Mostarskom sporazumu Čolak kaže da je dogovoreno praktično sve, ali da ništa nije riješeno.

"Dogovorena je provedba odluke u predmetu Ljubić i to na svim razinama, dogovorena je provedba svih presuda Europskog suda za ljudska prava i tim sporazumom se obvezalo da se napravi značajan iskorak u integritetu izbornog procesa. U odluci u predmetu Ljubić je vrlo jasno objašnjeno što znači legitimno predstavljanje. Legitimno političko predstavljanje treba biti na svim razinama što znači u građanskim domovima svi građani jer opći princip demokracije je pravo na demokratsko odlučivanje legitimnim političkim predstavljanjem. A to legitimno političko predstavljanje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa."

Na pitanje zašto Željko Komšić nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda odgovara:

"Zato što tri člana Predsjedništva trebaju reprezentirati većinsku volju tri konstitutivna naroda. U njegovim glasovima ne postoji ili postoji u okviru statističke pogreške gdje su glasovi Hrvata u BiH. Mi smo dosad istestirali najmanje osam naših prijedloga. Nažalost druga strana nije dostavljala nikakve prijedloge, izuzev posljednje jutro u Neumu kada je gospodin Konaković predstavio jedan od modela. Postoje dva načina da se Srbinu omogući da se kandidirau Federaciji. Jedan je način ako želimo da isključivo se pasivno biračko pravo, pravo na kandidiranje i izbor ostvaruje u Federaciji onda bi se neko tko se izjašnjava kao Srbin trebao izjasniti za jednog od dva člana Predsjedništva koji se biraju u Federaciji. Komšić nije legitiman zato što se ne može obratiti hrvatskim izaslanicima u Domu naroda. Biračko tijelo koje je njega biralo i biračko tijelo koje je biralo Dom naroda u Federaciji nije isto. Ni sadašnji Ustav ne isključuje pasivno biračko pravo s mjestom prebivališta. Zaista smo ponudili rješenja koja su sukladna europskim standardima što je i Venecijanska komisija potvrdila."

O Čovićevoj izjavi da se došlo do Daytona II, kaže:

"Predstavnici SDA cijelo vrijeme govore mi ćemo to provesti, samo treba izbrisati etničke prefikse. Ovdje se radi o nacionalnoj odrednici, o tri konstitutivna naroda, ne možemo ih izbrisati iz Ustava. Ovo je država tri konstitutivna naroda. Ako je Dayton II onda je to drugi Ustav, ali mislim da je Čović mislio na to što se traži da se ta nacionalna odrednica briše iz Ustava. To naprosto nije moguće."

Čolak pojašnjava da je Dom naroda konstitucija Washingtona.

"Taj Ustav su donijeli i utvrdili Bošnjaci i Hrvati na većinskim prostorima gdje su živjeli i on je tako koncipiran. Po tom Ustavu je trebalo uspostaviti i konfederaciju Federacije s Republikom Hrvatskom. Vrlo nam je bitno da imamo poziciju u Domu naroda."

"Najbolje bi rješenje bilo kad bi došlo do reforme Izbornog zakona. Nismo se umorili od nuđenja prijedloga, od nuđenja rješenja, međutim nismo naišli na bilo kakav ozbiljan odgovor s druge strane i sad smo tu gdje jesmo. Treba sačekati još ovih nekakvih desetak dana, ali zaista ne mislim da postoje velike šanse za dogovor ako to već nismo do sada napravili. Stanje će se, po mom sudu, samo usložnjavati jer se samo od sebe ništa neće riješiti. U jednoj velikoj smo krizi, najvećoj nakon Daytona i mislim da je došlo vrijeme rješavanja ovih problema. Priče o podjeli zemlje nemaju nikakvog utemeljenja", zaključio je Čolak.

ART BLOG NAŠA DIJASPORA NATJEČAJI MARKETING POŠALJITE VIJEST
Produbljivanje krize

 barisa-colak.jpg

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak očekuje da će poslije sjednica predsjedništava HDZ BiH i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), kao i Sabora HNS-a, biti puno jasnija slika o nastupu HDZ-a, uključujući i eventualni bojkot ovogodišnjih izbora ako ne bude dogovora o izbornoj reformi.

Kaže da tek počinju pripreme za održavanje sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH koja je zakazana za ponedjeljak, prenosi Klix.

"Isti dan se održava i proširena sjednica Predsjedništva HNS-a i vjerojatno će se tada možda znati neki obrisi u kom pravcu sve to ide, ali u svakom slučaju očekujem da će se održati najmanje još jedna, ali možda i dvije sjednice Predsjedništva HNS-a do održavanja samog Sabora. Sabor je zakazan za 19. ovog mjeseca i vidjet ćemo. Nalazimo se uistinu u jednom vrlo teškom političkom trenutku. Mislili smo, u dobrom vjeri smo zaista mislili, nadali se, bez obzira koliko to u ovom trenutku izgledalo možda i neočekivano, ali mislili smo zaista da postoji dovoljno mudrosti i političke volje, s obzirom na kompletnu političku situaciju, kompletno stanje u BiH, da se taj nužni iskorak mora napraviti. Po meni to bi bio mali iskorak, ali vrlo vrijedan za BiH, a naravno i za nas kao hrvatski narod u BiH, ali ja jednostavno mislim i za druga dva naroda i sve građane koji žive u BiH. Bez toga bojim se da ćemo zaista biti pred novim izazovima i nisam siguran u kojem pravcu će sve to otići."

Ističe da neće govoriti ni o bojkotu ni o blokadi, ali da će iznijeti činjenice koje su takve kakve su.

"Nažalost, mi imamo strašno veliki problem s Izbornim zakonom BiH jer nemamo vrlo bitne odredbe u Izbornom zakonu, odredbe po kojima se treba vršiti popuna federalnog Doma naroda. Odluka u predmetu Ljubić je prvo proglasila određene dijelove članaka 10.12 Izbornog zakona i 20.16a, praktično kompletan raspored po kantonima je proglašen neustavnim. Kako to Parlamentarna skupština nije uradila u ostavljenom roku od šest mjeseci, Ustavni sud je izbrisao odredbe. Mi smo sad u jednoj situaciji gdje jednostavno nemamo unaprijed pravila po kojima se trebaju izbori implementirati, a to bi moralo biti tako. Kad se ulazi u izborni proces onda morate znati precizno što trebate napraviti, odnosno ako napravite određeni rezultat onda temeljem tog rezultata možete odmah vidjeti u kom pravcu to ide i gdje ćete i koliko imati pozicija. Prije svega u Domu naroda, što je za nas prevažno pitanje jer od tog Doma se formira i državni Dom naroda. Zato mi inzistiramo na provedbi te odluke, na legitimnom političkom predstavljanju jer drugačije neće ići."

Čolak kaže da Središnje izborno povjerenstov BiH nije zakonodavac.

Na pitanje hoće li HDZ izaći na izbore ako ne dođe do dogovora o izbornoj reformi kaže:

"Želim vjerovati da će se puno jasnija slika o svemu znati poslije ovih zasjedanja, ali u svakom slučaju ja mislim da, iako su šanse jako minimalne, ipak treba dati šansu još jednom pokušaju dogovora. To se neće desiti sad više u prisustvu međunarodnih predstavnika i tu sad, po meni, postoji još veći problem. Ukoliko bitni politički akteri koji sudjeluju u ovom procesu ne shvate da je zaista prijeko potrebno napraviti određene iskorake, odnosno provesti odluku Ustavnog suda BiH, ali jednako tako i odluke Europskog suda za ljudska prava. Ima tu još jedan segment koji je isto tako bitan, a to je integritet izbornog procesa."

Navodi da će se HDZ odazvati ukoliko neko organizira novi sastanak o izmjeni izbornog zakonodavstva.

"Mislim da SDA nosi jako veliku odgovornost za čitav ovaj proces. Ovo su jako ozbiljne stvari i politika ima svoje zakonitosti."

O Mostarskom sporazumu Čolak kaže da je dogovoreno praktično sve, ali da ništa nije riješeno.

"Dogovorena je provedba odluke u predmetu Ljubić i to na svim razinama, dogovorena je provedba svih presuda Europskog suda za ljudska prava i tim sporazumom se obvezalo da se napravi značajan iskorak u integritetu izbornog procesa. U odluci u predmetu Ljubić je vrlo jasno objašnjeno što znači legitimno predstavljanje. Legitimno političko predstavljanje treba biti na svim razinama što znači u građanskim domovima svi građani jer opći princip demokracije je pravo na demokratsko odlučivanje legitimnim političkim predstavljanjem. A to legitimno političko predstavljanje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru onih koje predstavlja i čije interese zastupa."

Na pitanje zašto Željko Komšić nije legitimni predstavnik hrvatskog naroda odgovara:

"Zato što tri člana Predsjedništva trebaju reprezentirati većinsku volju tri konstitutivna naroda. U njegovim glasovima ne postoji ili postoji u okviru statističke pogreške gdje su glasovi Hrvata u BiH. Mi smo dosad istestirali najmanje osam naših prijedloga. Nažalost druga strana nije dostavljala nikakve prijedloge, izuzev posljednje jutro u Neumu kada je gospodin Konaković predstavio jedan od modela. Postoje dva načina da se Srbinu omogući da se kandidirau Federaciji. Jedan je način ako želimo da isključivo se pasivno biračko pravo, pravo na kandidiranje i izbor ostvaruje u Federaciji onda bi se neko tko se izjašnjava kao Srbin trebao izjasniti za jednog od dva člana Predsjedništva koji se biraju u Federaciji. Komšić nije legitiman zato što se ne može obratiti hrvatskim izaslanicima u Domu naroda. Biračko tijelo koje je njega biralo i biračko tijelo koje je biralo Dom naroda u Federaciji nije isto. Ni sadašnji Ustav ne isključuje pasivno biračko pravo s mjestom prebivališta. Zaista smo ponudili rješenja koja su sukladna europskim standardima što je i Venecijanska komisija potvrdila."

O Čovićevoj izjavi da se došlo do Daytona II, kaže:

"Predstavnici SDA cijelo vrijeme govore mi ćemo to provesti, samo treba izbrisati etničke prefikse. Ovdje se radi o nacionalnoj odrednici, o tri konstitutivna naroda, ne možemo ih izbrisati iz Ustava. Ovo je država tri konstitutivna naroda. Ako je Dayton II onda je to drugi Ustav, ali mislim da je Čović mislio na to što se traži da se ta nacionalna odrednica briše iz Ustava. To naprosto nije moguće."

Čolak pojašnjava da je Dom naroda konstitucija Washingtona.

"Taj Ustav su donijeli i utvrdili Bošnjaci i Hrvati na većinskim prostorima gdje su živjeli i on je tako koncipiran. Po tom Ustavu je trebalo uspostaviti i konfederaciju Federacije s Republikom Hrvatskom. Vrlo nam je bitno da imamo poziciju u Domu naroda."

"Najbolje bi rješenje bilo kad bi došlo do reforme Izbornog zakona. Nismo se umorili od nuđenja prijedloga, od nuđenja rješenja, međutim nismo naišli na bilo kakav ozbiljan odgovor s druge strane i sad smo tu gdje jesmo. Treba sačekati još ovih nekakvih desetak dana, ali zaista ne mislim da postoje velike šanse za dogovor ako to već nismo do sada napravili. Stanje će se, po mom sudu, samo usložnjavati jer se samo od sebe ništa neće riješiti. U jednoj velikoj smo krizi, najvećoj nakon Daytona i mislim da je došlo vrijeme rješavanja ovih problema. Priče o podjeli zemlje nemaju nikakvog utemeljenja", zaključio je Čolak.

artinfo2019-footer-logo.png

REDAKCIJA PORTALA

E-mail

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

POSTANITE DIO TIMA

Copyright 2007-2022 ART  Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

designer17