Kako su za Nezavisne novine rekli iz UNO BiH, od ovog iznosa je najviše uvezeno piva od slada, i to 155.663.488 kilograma, ukupne vrijednosti 116.902.715 KM.
"Zatim slijedi uvoz nedenaturiranog etilnog alkohola s volumenskim sadržajem alkohola 80 posto volumena ili većim, i to 4.699.402 kilograma, ukupne vrijednosti 34.658.344 KM, te uvoz vina od svježeg grožđa, uključujući pojačana vina i mošt od grožđa, i to 8.405.350 kilograma, vrijednosti 33.741.060 KM", kazali su iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH za Nezavisne novine. Istaknuli su da je u tijeku prošle godine najviše alkohola uvezeno iz Srbije, i to 95.526.782 kilograma, vrijednosti 69.596.993 KM.
"Slijedi uvoz alkohola iz Hrvatske, i to 47.004.094 kilograma, vrijednosti 49.861.812 KM, pa iz Slovenije 116.209.294 kilograma, ukupne vrijednosti 25.330.432 KM", naveli su iz UNO BiH. Prema ovim podacima, najviše piva uvezeno je iz Srbije, i to u vrijednosti 53.506.092 KM, dok nam je najviše vina stiglo iz Hrvatske, u vrijednosti 10.283.880 KM.
Godinu dana ranije u BiH su uvezena 162.822.994 kilograma alkohola, vrijednosti 159.704.034 KM, dok je tijekom 2019. godine iz drugih zemalja stiglo 173.758.846 kilograma alkohola, vrijednosti 200.664.085 KM.
S druge strane, tijekom prošle godine iz Bosne i Hercegovine izvezen je 12.083.661 kilogram, ukupne vrijednosti 25.760.196 KM.
"Najviše je izvezeno nedenaturiranog etilnog alkohola s volumenskim sadržajem manjim od 80 posto, i to rakije, likera i ostalih alkoholnih pića u iznosu većem od 14 milijuna KM. Slijedi izvoz vina od svježeg grožđa u iznosu od 6.375.740 KM te piva od slada vrijednosti 5.253.830 KM", navode iz UNO BiH.
Igor Gavran, ekonomski tehničar, istaknuo je za Nezavisne da je ovo još jedan odličan primjer grupe proizvoda koje s lakoćom možemo proizvesti u Bosni i Hercegovini.
"Pored ekonomskog učinka, potrebno je izgraditi kulturu preferencije tradicionalnih domaćih proizvoda u svim oblastima, pa tako i u oblasti alkoholnih pića proizvedenih od domaćih sirovina i bar dijelom tradicionalnim metodama. Određeni uvoz će uvijek biti prisutan, jer u ovoj oblasti imamo globalne brendove prepoznatljive u cijelom svijetu, ali također imamo potencijal za mnogo veći izvoz uz odgovarajuću promociju domaćih proizvoda kao autentičnih, prepoznatljivih i unikatnih, kao što smo već postigli s našim vrhunskim vinima, a pokušavamo i sa sirevima i drugim proizvodima", pojasnio je Gavran.
Dodao je da se alkoholna pića mogu promovirati u paketu autohtone gastronomske ponude i u zemlji domaćem stanovništvu i turistima i izvan zemlje u promociji naših potencijala, te sveukupno može pomoći i poboljšanju odnosa izvoza i uvoza i unutarnje strukture tržišta, odnosno udjela domaćih proizvoda i smanjenja odljeva novca.
"Naravno, sasvim je drugo pitanje štetnosti alkoholnih pića, ali ako ih već netko konzumira, neka barem koristi domaća prirodnog porijekla i više kvalitete, s najboljim ekonomskim učincima za nas", zaključio je Gavran.
artinfo.ba
