Bosna i Hercegovina neće tako skoro imati popis pučanstva. No, podaci zaostali od posljednjega provedenog 2013. godine, koji su ipak službeno proglašeni, uz negiranje srpske strane, otkrili su više zanimljivih detalja. Jedan detalj - onaj o teritorijalnoj zastupljenosti određenih naroda na pojedinim područjima, ponajprije općinama, kad su u pitanju tri većinska naroda tek se nešto korigirao u vremenu rata te zadržao sve do danas. Naime, u odnosu na 1991. godinu taj se odnos vrlo malo mijenjao, u tek jedan do dva postotka. Čak i unatoč tome što su pojedine općine i gradovi značajno promijenili nacionalni sastav od rata naovamo. Posebno se to u hrvatskome korpusu odnosi na područje Bosanske Posavine i današnjih dijelova Republike Srpske - Derventu, Brod, Kotor Varoš, Prijedor, ali i središnje Bosne, otkuda je nestao najveći dio hrvatskoga naroda u BiH. Pa ipak, podaci posljednjeg popisa, kada se usklade s teritorijem, pokazuju kako Hrvati danas kontroliraju 16 posto teritorija BiH ako se imaju na umu naselja unutar pojedinih općina i gradova, što je oko 9 milijuna četvornih kilometara, piše Večernji list BiH.
HVO kontrolirao 23%
Valja reći kako su, prema posljednjem popisu, činili 15,4 posto pučanstva s ukupno 544.780 stanovnika. Trideset godina ranije Hrvata su bila 760.852 i činili su 17,4 posto stanovništva, no tada su bili većina na nešto većem postotku teritorija, odnosno 17,8 posto kad se promatra površina naselja na kojima su većina. Treba dodati kako je u tome smislu riječ o velikome odstupanju od zatečenog ratnog stanja 1995., kada je, primjerice, Hrvatsko vijeće obrane (HVO) kontroliralo oko 23 posto teritorija, Armija BiH oko 27, a Vojska Republike Srpske 50 posto teritorija BiH. Istodobno na najvećoj površini teritorija očekivano dominiraju Srbi.
No, zanimljiv je podatak da su Srbi bili većina na 52,2 posto teritorija prije rata u BiH, dok, pak, prema popisu 2013. godine čine većinu na 48,8 posto teritorija Bosne i Hercegovine. Prema podacima posljednjeg popisa pučanstva, ta površina čak je manja od one koja im je pripala daytonskom podjelom zemlje na dva entiteta. Kod Bošnjaka je došlo do povećanja teritorija koji kontroliraju u odnosu na 1991. godinu kada se promatraju naselja. Tako danas imaju većinu na 29,6 posto teritorija, a 1991. činili su većinu na 28,5 posto teritorija, odnosno na 14,9 milijuna četvornih kilometara. Značajnija je razlika u površini općina u vremenskome odmaku od 22 godine, osobito kada su pitanju Hrvati.
Naime, prije više od 30 godina bošnjačka većina bila je u 40,4 posto općina, a posljednji popis pokazao je kako ovaj narod kontrolira tek 31,1 posto općina i gradova. Kod Hrvata je zabilježen rast s 13,4 posto 1991. godine na 15,9 posto na posljednjem popisu pučanstva. Srpska većina se s 46,2 posto povećala na 53 posto površine općina. Prema ovoj analizi, Hrvati uglavnom žive u ruralnim područjima, a riječ je oko 70,5 posto površine. Kod Bošnjaka je to slučaj s 56 posto stanovništva, a kod Srba je, pak, riječ o 55 posto stanovništva koje živi u ruralnim dijelovima.
Analize koje su provođene između dvaju popisa - onoga 1991. i posljednjeg 2013. - pokazuju kako su Srbi prestali biti većina u mnogo većem broju naselja nego što je to slučaj s Hrvatima, a napose Bošnjacima. Ovi podaci pokazuju kako je jedino kod Bošnjaka u razdoblju od 22 godine došlo do porasta, odnosno da su sada većina u 2367 naselja, što je više za 29 naselja. Istodobno su Hrvati izgubili većinu u čak 145 naselja, pa su danas većina u 921.
Ničija zemlja 376 naselja
Kod Srba je situacija takva da su izgubili 257 naselja u kojima su nekad predstavljali većinu. U međuvremenu je jedna većinski srpska općina postala bošnjačka te tri hrvatske. Istodobno su dvije većinski bošnjačke općine postale većinski hrvatske, a dvije srpske većinski hrvatske. U čak 11 općina s bošnjačkom većinom 1991. Srbi su postali većina, a još dvije hrvatske općine sada imaju srpsku većinu.
Kad se pak analiza spusti na razinu naselja, dobiju se podaci da je 260 većinski srpskih naselja postalo većinski bošnjačko, kao i 98 prijeratnih hrvatskih naselja. Istodobno, 31 bošnjačko naselje sada ima hrvatsku većinu, a 186 bošnjačkih naselja postalo je većinski srpsko. U međuvremenu se nakon rata i 376 naselja doslovno pretvorilo u ničiju zemlju, a u kojima su nekada prije rata Hrvati, Bošnjaci ili Srbi predstavljali većinu stanovništva.
Notra.ba
