U posljednjih 30 godina, hrvatsko državljanstvo dobilo je više od milijun stranaca. Najviše ga žele Srbi, državljani Bosne i Hercegovine te Australci. Proces dobivanja državljanstva nije jednostavan, a hrvatski dokumenti sve su traženiji i kod kriminalaca.
Admir je iz BiH došao u Hrvatsku prije 22 godine. Pokrenuo je vlastiti posao i danas zapošljava 60 ljudi. Put do uspjeha i kao i do hrvatskog državljanstva nije bio jednostavan. Dokumente je prvi put zatražio nakon dvije godine.
„Znači, dvije godine sam tu bio ilegalno. E onda je postupak krenuo, od vjenčanja, prijave boravka, zahtjev za privremeni boravak, spajanje obitelji, pa stalo nastanjeni stranac, pa tek onda državljanstvo“, kazao je Admir Suljić iz Zagreba.
Proces je trajao dugih sedam godina, a da bi sve ubrzao uzeo je i prezime od supruge.
„Sad opet ako osoba ima kriminalni dosje u državi iz koje dolazi, toj osobi ne pomaže ni brak s Hrvaticom, pa čak ni sa tri hrvatske državljanke. Dakle, nije do države. Uglavnom kreće od onih osoba koje traže državljanstvo i neka prava“, poručio je Suljić.
S izmjenama Zakona, hrvatsko državljanstvo može se jednostavnije dobiti.
„Nema više generacijskog ograničenja, netko može tražiti hrvatsko državljanstvo temeljem veze s iseljenikom, ako je prošlo 4, 5 ili 6 generacija, prije je bilo ograničeno na dvije generacije, dakle mogli su samo tražiti unuci i unuke“, objasnio je Žarko Katić, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova.
U proteklih 14 godina, hrvatsko državljanstvo dobilo je najviše građana Bosne i Hercegovine (32.846), zatim Srbije (9972), pa Australije (4405), te Argentine (3516).
"Pohrvatili" smo i 11 tisuća stranaca od posebnog interesa za zemlju, poput legendarnog ruskog šahista Garija Kasparova.
„Mogu dobiti ljudi koji su se istakli u znanstvenom, kulturnom, sportskom, gospodarskom ili su bili branitelji koji su branili RH tijekom Domovinskog rata“, kazao je Katić.
Notra.ba
