× Početna Vijesti Sport Kultura Crna kronika Politika Zanimljivosti
  • Sociolog i filozof

filandra.jpg

 
O aktualnoj krizi u Bosni i Hercegovini u intervjuu za Avaz govorio je ugledni bh. sociolog i filozof, autor više od 40 znanstvenih i stručnih radova i knjiga posvećenih Bošnjacima i njihovom identitetu i politici, redovni profesor Fakulteta političkih znanosti UNSA-e Šaćir Filandra.

Izdvajamo dio intervjua, a ostatak možete pročitati na poveznici.

Kakve bi bile Vaše preporuke za trajno rješavanje problema u današnjoj BiH. Može li se do sporazuma bez pomoći svijeta i mogu li se problemi, prvenstveno u odnosima tri najbrojnija naroda, prevazići sporazumom o konkretnim pitanjima ili će to ipak biti proces koji će još dugo trajati?

- Unutarnji dijalog nema alternativnu. Njega ne mogu samo voditi političke stranke, iz tisuću razloga. Mogu se uključiti i drugi segmenti društva, kao što su vjerske zajednice, akademska zajednica i civilno društvo. Vanjski moderatori razgovora su neophodni, kao moderatori, s tim da mi živimo u našoj kući i da je sami moramo urediti kako znamo i možemo. Pretpostavka dobrih rezultata je istinska volja za razgovor i uvažavanje sugovornika. Toga danas još nema. Svatko se drži maksimalističkih pozicija. Zato i od aktualnih pregovaranja neće biti neke veće fajde.

Uspostava klime povjerenja je pretpostavka razgovora i pregovora. Na tome se prvo treba raditi i to će biti dugoročniji proces. U svim slučajevima moramo se držati određenih principa, u ovom slučaju principa liberalne demokracije i multikulturalnog građanstva. Ti principi štite Bosnu i Hercegovinu. To je trenutni civilizacijski doseg. Unutar tih principa moguća su za sve zadovoljavajuća rješenja. Trenutačno se tehnički aspekt Izbornog zakona može i treba postići, dok sam sumnjičav za veće rezultate. No proces se otvorio i mora se nastaviti.

S jedne strane imamo najavu formiranja institucija RS i otimanja nadležnosti od države, a s druge podršku ključnih zemalja, njihovih izaslanika na zapadnom Balkanu, pa i istragu Tužiteljstva BiH zbog napada na ustavnopravni poredak. Hoće li se Dodiku dopustiti da ide do kraja?

- Do Dodikove secesije neće doći, takav presedan Europljani neće dozvoliti jer bi se otvorila Pandorina kutija sličnih slučajeva, cijepanje suverenih država nije u duhu suvremene političke Europe. Ali neće doći ni do jačanja države BiH, iako je ova kriza šansa za takav proces. Zadržavanje nepromijenjenog sadašnjeg stanja, također, nije rješenje, mora se ići naprijed u političkoj reformi države, bez obzira koliko to izgledalo utopijskim, mučnim i teškim. Slijede nam naši pregovori i dogovori, to nema alternativu. Mora se i može se postići minimalni konsenzus zainteresiranih strana u opsegu i sadržaju kakav je trenutno moguć, a da bi se izbjegla dublja eskalacija. Može se i treba se održati mir, on Bošnjacima egzistencijalno treba, to njihovi oponenti znaju i zato ih bezobrazno ucjenjuju.

Za Europu smo mi marginalno pitanje, njihova načelna podrška više je stvar kurtoazije nego čvrstog uvjerenja i neke odlučnosti za činjenje stvari u našu korist. Bosni i Hercegovini danas nedostaje jača podrška Beograda i Zagreba, naših prvih susjeda, a ta se podrška može, i mogla se, mudrom politikom zadobiti. I njima ovdje odgovara stabilnost i mir. Ova dva politička centra imaju prevažnu ulogu u razrješenju ove krize. Imaju i jaču podršku europskih i svjetskih sila od nas samih i na svaki način su u boljoj poziciji. Tu vidim dodatni prostor za naš angažman.

NATJEČAJI RADAR OSMRTNICE MARKETING POŠALJITE VIJEST
  • Sociolog i filozof

filandra.jpg

 
O aktualnoj krizi u Bosni i Hercegovini u intervjuu za Avaz govorio je ugledni bh. sociolog i filozof, autor više od 40 znanstvenih i stručnih radova i knjiga posvećenih Bošnjacima i njihovom identitetu i politici, redovni profesor Fakulteta političkih znanosti UNSA-e Šaćir Filandra.

Izdvajamo dio intervjua, a ostatak možete pročitati na poveznici.

Kakve bi bile Vaše preporuke za trajno rješavanje problema u današnjoj BiH. Može li se do sporazuma bez pomoći svijeta i mogu li se problemi, prvenstveno u odnosima tri najbrojnija naroda, prevazići sporazumom o konkretnim pitanjima ili će to ipak biti proces koji će još dugo trajati?

- Unutarnji dijalog nema alternativnu. Njega ne mogu samo voditi političke stranke, iz tisuću razloga. Mogu se uključiti i drugi segmenti društva, kao što su vjerske zajednice, akademska zajednica i civilno društvo. Vanjski moderatori razgovora su neophodni, kao moderatori, s tim da mi živimo u našoj kući i da je sami moramo urediti kako znamo i možemo. Pretpostavka dobrih rezultata je istinska volja za razgovor i uvažavanje sugovornika. Toga danas još nema. Svatko se drži maksimalističkih pozicija. Zato i od aktualnih pregovaranja neće biti neke veće fajde.

Uspostava klime povjerenja je pretpostavka razgovora i pregovora. Na tome se prvo treba raditi i to će biti dugoročniji proces. U svim slučajevima moramo se držati određenih principa, u ovom slučaju principa liberalne demokracije i multikulturalnog građanstva. Ti principi štite Bosnu i Hercegovinu. To je trenutni civilizacijski doseg. Unutar tih principa moguća su za sve zadovoljavajuća rješenja. Trenutačno se tehnički aspekt Izbornog zakona može i treba postići, dok sam sumnjičav za veće rezultate. No proces se otvorio i mora se nastaviti.

S jedne strane imamo najavu formiranja institucija RS i otimanja nadležnosti od države, a s druge podršku ključnih zemalja, njihovih izaslanika na zapadnom Balkanu, pa i istragu Tužiteljstva BiH zbog napada na ustavnopravni poredak. Hoće li se Dodiku dopustiti da ide do kraja?

- Do Dodikove secesije neće doći, takav presedan Europljani neće dozvoliti jer bi se otvorila Pandorina kutija sličnih slučajeva, cijepanje suverenih država nije u duhu suvremene političke Europe. Ali neće doći ni do jačanja države BiH, iako je ova kriza šansa za takav proces. Zadržavanje nepromijenjenog sadašnjeg stanja, također, nije rješenje, mora se ići naprijed u političkoj reformi države, bez obzira koliko to izgledalo utopijskim, mučnim i teškim. Slijede nam naši pregovori i dogovori, to nema alternativu. Mora se i može se postići minimalni konsenzus zainteresiranih strana u opsegu i sadržaju kakav je trenutno moguć, a da bi se izbjegla dublja eskalacija. Može se i treba se održati mir, on Bošnjacima egzistencijalno treba, to njihovi oponenti znaju i zato ih bezobrazno ucjenjuju.

Za Europu smo mi marginalno pitanje, njihova načelna podrška više je stvar kurtoazije nego čvrstog uvjerenja i neke odlučnosti za činjenje stvari u našu korist. Bosni i Hercegovini danas nedostaje jača podrška Beograda i Zagreba, naših prvih susjeda, a ta se podrška može, i mogla se, mudrom politikom zadobiti. I njima ovdje odgovara stabilnost i mir. Ova dva politička centra imaju prevažnu ulogu u razrješenju ove krize. Imaju i jaču podršku europskih i svjetskih sila od nas samih i na svaki način su u boljoj poziciji. Tu vidim dodatni prostor za naš angažman.

REDAKCIJA PORTALA

artinfo.portal@gmail.com

Marketing

marketing@artinfo.ba

Copyright 2007-2023 ART Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.

Uvjeti korištenja Pravila privatnosti Kolačići Impressum

Pravila o kolačićima

Ova stranica koristi samo nužne kolačiće kako bi Vam omogućili bolje i ugodnije surfanje. Korištenjem web stranice slažete se sa uvjetima korištenja kolačića.