Položaj žena u Bosni i Hercegovini još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Zaposlenost žena u odnosu na muškarce je dvostruko manja, a žene na istim pozicijama imaju manje plate od muškaraca pokazala su istraživanja Ujedinjenih naroda u BiH.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada, žene zarađuju 77% od plate koju zarađuju muškarci.
Upravo je problem nezaposlenosti jedan od ključnih problema prilikom provođenja mezanizama za ravnopravnost spolova na lokalnoj razini.
„ Najveći problem je nezaposlenost, potom nejednako vrednovanje rada žena kao muškaraca“, navodi Borjanka Krsmanović, koja je zaposlena u Opštini Sokolac.
Kaže kako to prepoznaje i u svom radu.
„ Vjerujte nikada nisu rezultati rada žene prepoznati kao rezultati rada muškarca. To je veoma primjetno i nažalost to je negdje u svijest ovog društva, što je problem, to se nikada nije promjenilo. To je sociološki problem“, smatra Krsmanović.
Već dvanaest mjeseci Savez opština i gradova Republike Srpske zajedno sa Savezom općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine rade s predstavnicima lokalnih zajednica na mapiranju koji su to najodgovarajući alati, a koji se najmanje koriste ili su najmanje djelotvorni za integrisanje ravnopravnosti spolova u radu jedinica lokalne samouprave.
Kako kaže projekt menadžer Saveza opština i gradova RS, Predrag Pajić, stanje je bolje u odnosu na razdoblje od prije deset godina.
„ Mi imamo napredak. Jednostavno, nismo imali određene dokumente , nismo imali određene komisije, sada ih imamo, to je zaista veliki napredak, ali to ne znači da nije neophodno provoditi dalju edukaciju i jačanje kapaciteta osoba na lokalnom nivou“, kaže Pajić.
Rodna ravnopravnost je jedan aspekt koji se prožima kroz sve sfere društvenog života koje se odvijaju na lokalnom nivou i kroz sve aktivnosti koje Savez opština i gradova provodi u suradnji sa svojim članicama.
Pajić navodi kako su zajedničkim radom došli do preporuka koje su općeg karaktera i koje su primjenjive na sve gradove i općine, koje kroz obavljanje svojih nadležnosti ovaj aspekt svakako moraju da uključe.
„ Jedna od preporuka je izrada lokalnih gender akcijskih planova , to je ujedno i obaveza lokalnih zajednica, a ono što je još važnije je korištenje jednog takvog dokumenta kao alata provodeći ga kroz godišnje planove. Borimo se da planovi kao dokumenti ne bude nešto što postoji, što egzistira u ladicama pojedinih službenika, nego jednostavno bude alat onih koji provode aktivnosti na lokalnoj razini“, objašnjava Pajić.
Tijekom jednogodišnjeg zajedničkog rada, Savezi oba entiteta zajedno s predstavnicima lokalnih zajednica uočili su da mnoge općine imaju formirane Komisije/Odbori za ravnopravnost spolova, ali da nemaju redovne sastanke, te kada se uspostave često funkcioniraju kao „prazni sustavi“.
„ Naša iskustva su manje-više, zadnjih godina pozitivna, naravno pomaka ima, ali još uvijek ima mnogo toga da se radi kada govorimo o rodnoj radnojravnopravnosti. Trenutno bih navela posebno djelovanja komisije za ravnopravnost spolova, jer u većini općina pokazalo se da one postoje samo formalno, ali da nisu dovoljno aktivne“, navodi Umihana Krličević-Omerović, zaposlenica u Općini Doboj-Jug.
Lokalne razine vlasti, odnosno općine su najbliži građanima i građankama. Ove razine vlasti donosi odluke koje se najviše tiču života građana. Iz tog razloga, formiranje i efikasnost Komisija za ravnopravnost spolova je najznačajniji institucionalni mehanizam za uspostavljanje rodne ravnopravnosti.
„ Jako je bitno formiranje komisije za ravnopravnost spolova i jako je bitno da u toj komisiji budu i predstavnici nevladinog sektora i eksterni članovi, kao i općinski vijećnici odnosno odbornici. Značaj komisije za ravnopravnost spolova se ogleda prije svega u praćenju poziva i projekata Gender centara Vlade Republike Srpske i Federacije BiH, kao i ostalih aktivnosti nevladinih organizacija“, objašnjava Borjanka Krsmanović, zaposlenica u Općini Sokolac.
Tijekom 2020. i 2021. godine, Savez općina i gradova Federacije BiH i Savez opština i gradova Republike Srpske, zajedno sa 14 općina//gradova, radili su na analizi efikasnosti mehanizama za rodnu ravnopravnost na lokalnoj razini, s posebnim fokusom na održivi razvoj „postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojaka“. Kroz taj proces, a iz perspektive rada jedinica lokalnih samouprava, izrađene su preporuke za unapređenje primjene alata za rodnu ravnopravnost na lokalnoj razini.
Načini, modeli i mehanizmi unaprijeđenja rodne ravnopravnosti u lokalnim zajednicama obuhvaćeni su u serijalu preporuka, koji je 15. prosinca na Jahorini prezentiran sudionicima u okviru konferencije „ Preporuke za unaprjeđenje primjene alata za rodnu ravnopravnosti na lokalnoj razini“ .
Ključni prijedlozi za unaprijeđenje efikasnosti alata za rodnu ravnopravnost na lokalnoj razini definirani su u četiri oblasti, od institucionalnih mehanizama, unaprjeđenje vidljivosti problema i aktivnosti iz oblasti rodne ravnopravnosti, unapređenje organizacije, upravljanja i upotrebe podataka razvrstanih po spolu, te suradnja za rodnu ravnopravnost iz perspektive rada jedinica lokalne samouprave.
Integriranje rodne ravnopravnosti u institucionalni okvir i politike lokalne razine vlasti, predstavlja zakonski definiranu obavezu lokalnih samouprava u oba bh. entiteta.
Konferencija je održana u sklopu projekta „Jačanje uloge Saveza općina i gradova u Bosni i Hercegovini“ koje provode Savez općina i gradova Federacije BiH i Savez općina i gradova Republike Srpske, u suradnji sa Savezom lokalnih vlasti i regije Švedske SALAR i strateškim partnerom Švedskim međunarodnim centrom za lokalnu demokratiju (ICLD), te uz zajedničku podršku veleposlanstva Švedske i Švicarske.
Notra.ba
