Premijer Andrej Plenković bio je u službenom posjetu Bosni i Hercegovini u trenucima teške političke krize. Svrha Plenkovićeva posjeta bila je poslati poruku o cjelovitosti BiH te potrebi za dijalogom i smanjenjem napetosti.

Sinoć su o tome u Otvorenom na HRT-u govorili bivši ministar vanjskih poslova i sudionik Daytonskih pregovora Mate Granić, zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu, povjesničar prof. dr. sc. Ivica Lučić i prof. dr. sc. Šaćir Filandra s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu.

Mate Granić ocjenjuje Plenkovićev službeni posjet BiH vrlo važnim u vrlo izazovnom vremenu, najizazovnijem nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma krajem 1995. godine.

"Na sceni su separatističke težnje Republike Srpske s jedne strane, a s druge strane pokušaj da se BiH učini unitarnom, građanskom državom, što nismo dogovorili u Daytonu i potpisali u Washingtonu, Daytonu i Parizu. To je isto ogromna opasnost", rekao je Granić.

"Premijer Plenković je došao s porukom podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, prijateljstva, suradnje dijaloga, jačanje gospodarske suradnje, ali i rješavanja otvorenih pitanja, znači čvrste podrške konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH jer je to temelj Daytonsko-pariškog sporazuma - jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda, jednaka prava za sve građane BiH, ljudska, građanska i sva ostala prava.

To je temelj Daytonsko-pariškog sporazuma i bilo kakve promjene, a jesu li se dogodile, da, dogodile su se, odlukama visokih predstavnika uglavnom, posebno 2006. godine, koji su puzajućim promjenama doveli hrvatski narod u neravnopravni položaj. To znači da su u tri navrata jedan drugi narod - Bošnjaci - izabrali hrvatskog predstavnika. To nije dogovoreno. To nije duh, to nije slovo Daytonskog sporazuma. O tome nitko tada nije razmišljao da se uopće može dogoditi. Moglo se dogoditi promjenama koje su visoki predstavnici učinili a da u tom trenutku nisu bile predmet ozbiljne pažnje ni SAD-a ni EU", dodao je Granić.

Tonino Picula smatra posjet značajnim zbog poruka koje je Plenković uputio svojim sugovornicima tijekom dana.

"Doista je riječ o vrlo ozbiljnoj krizi, možda i najozbiljnijoj u kojoj se našla BiH od potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma. Čini mi se da su poruke dobre, međutim pravo je pitanje što će se događati u neposrednom vremenu pred nama. Sasvim je sigurno da nije riječ o izoliranim događajima koji su izazvali uzbunu u međunarodnoj zajednici. To je već tendencija, kronično stanje u kojem se BiH već nalazi godinama, ako ne i desetljećima. Međutim, ono što je pravi upitnik je kako će međunarodna zajednica reagirati na aktualnu situaciju u BiH", istaknuo je Picula.

"Po mom sudu, pratim ovdje u europskim institucijama razvoj događaja iz poprilične blizine, čini mi se da EU ovog trenutka nema jasan odgovor, kao ni cijela međunarodna zajednica, što napraviti ako situacija u BiH eskalira. I to je posljedica jednog vakuuma koji se stvorio u proteklih sedam, osam godina, uzrokovanog nedostatkom vizije, usporavanjem politike proširenja EU i taj prostor zapadnog Balkana je prepušten sebi, jačale su različite autoritarne tendencije, EU je dobila takmace na ovom prostoru koji s njom ne dijele ni vrijednosti ni interese i čini mi se da je kucnuo trenutak da se BiH nađe vrlo visoko na forumima na kojima se raspravlja ne samo o BiH nego i o politici EU prema tome prostoru i EU se ne može ponašati kao da je riječ o nekakvom incidentnom ponašanju ili nečemu što nema dublje korijene", zaključio je Picula.

Šaćir Filandra rekao je kako se u Sarajevu na posjet premijera Plenkovića gleda kao dobrodošlim.

- Sam posjet je umnogome anulirao neke negativne tonove u javnosti koje je recentnijim i nekim ranijim izjavama prema BiH i Bošnjacima iskazivao predsjednik Milanović tako da je ovaj posjet na neki način umirio tu situaciju. S druge strane posjet je državnički koncipiran i dobro je strukturiran kroz posjetu paralelnoj instituciji odnosno Vijeću ministara, Domovima državnog parlamenta i vjerskim velikodostojnicima s primjerenom posjetom Mostaru i čelništvu HDZ-a što nije bio uvijek slučaj sa sličnim posjetama ili ranijim posjetama određenih hrvatskih dužnosnika. Tako da je vrlo iznijansiran posjet, rekao je Filandra.

- U političkom smislu je Plenković bar na konferenciji jasno istaknuo da je on u mogućnosti da na različite načine pomogne BiH, da očekuje dogovor njezinih ključnih političkih aktera, što nije ništa novo jer nam to svi kažu. U principu ovaj posjet nije donio ništa novog, ali je stabilizirajući moment. Međutim, s obzirom na značaj i partnerstvo i susjedstvo BiH i RH, s obzirom na mnogo povoljniju poziciju RH s obzirom na euro-atlantske integracije. mi u BiH s pravom očekujemo od RH mnogo više, pa i od gospodina Plenkovića. Ne prepuštanje nama da se mi dogovorimo jer da se možemo dogovoriti mi bi se dogovorili, dodao je Filandra.

Povjesničar Ivica Lučić rekao je da je najveći problem u BiH što se ne drži Ustava. 

- Političke strukture, visoki predstavnici ne drže se niti temelja ustava niti temeljnih načela, niti duha Daytonskog sporazuma, a niti normi. Imamo presude Ustavnog suda do kojih nitko ne drži, one se ne provode, imamo čitav niz neustavnih zakona, pa tako i ovaj izborni zakon koji je nametnut 1999. godine. Mi smo u situaciji da je u jednom vremenu međunarodna zajednica, zapravo administracija SAD-a pokušala izgraditi državu naciju, što se ovdje zove građanska država, i u tome nije uspjela. Kako je sad nastao ovaj problem? Zato što su nakon Afganistana odustali od takve politike i sad je nastao jedan vakuum, kao što je rekao Picula, u kojem se našlo puno zainteresiranih igrača, raznih sila koje tu vide i preko BiH provode svoje interese i to obično bude na štetu naroda i građana BiH. To je problem, rekao je Lučić.

- Ako možemo prihvatiti da je Dodik prekršio neke odredbe Daytonskog sporazuma, vraća nadležnosti, on ne radi nešto što tamo već nije bilo, a ima li pravo na to ili nema to je više stvar politike, nego pravno pitanje. A što je s onima koji su do jučer tražili brisanje konstitutivnosti, nepoštivanje ustava, rušenje jednog mirovnog sporazuma jer Daytonski sporazum nije samo ustav, to je međunarodni mirovni sporazum, to je bitno, smatra Lučić.

Goran Bandov je rekao kako misli da je za sve državljane BiH zapravo centralno pitanje vladavina prava.

- O vladavini prava govorimo u segmentu kad govorimo o ustavu, ali ona je puno dublja. Krucijalno je pitanje jesu li građani uopće zadovoljni državom. Krucijalno je pitanje zašto iti jednom građaninu BiH primjerice padne na pamet da se želi odcijepiti. Zašto ljudi odlaze iz BiH? To su neka krucijalna pitanja. Pitanja o kojima mi danas razgovaramo i pitanja neke potencijalne secesije pa pitanja što se događa s izbornim zakonom. to su ipak sekundarna pitanja. Ona moraju biti riješena. Izborni zakon neupitno mora biti usklađen s Daytonskim odredbama. Svatko tko toga nije svjestan taj direktno radi protiv mira. A mir ima vrlo opasnu alternativu i to je alternativna koju nitko ne želi doživjeti, naglasio je Bandov.

- Što se tiče konstitutivnosti, ona mora biti zajamčena. A ona znači da svaki od naroda u toj zajednici mora ostvariti punu ravnopravnost, a ona se neupitno zrcali i kroz predsjedništvo. To je zapravo osnova. Strašno je da mi toliko puno energije ulažemo u takvo nešto što je osnova. BiH gubi najbolje svoje ljude jer odlaze van i imamo puno više izazova a na njih se ne možemo koncentrirati jer zapinjemo na osnovnim pitanjima. Vratimo se na Dayton, na temelju Daytona uredimo BiH. Ako građani BiH nakon nekog vremena, a doslovce i sutra, žele drugačiji princip i to je moguće. Ali moraju se dogovoriti građani BiH, konstitutivni narodi u BiH. Svi moraju sjesti i točno vidjeti što žele s BiH, kamo BiH treba ići. Mi kao susjed BiH, mi smo najbliži rod BiH, mi smo toliko duboko umreženi s BiH, značajan dio građana RH su i državljani BiH, mi smo prijatelji, mi smo rodbina, mi smo kumovi, naša gospodarstva su toliko snažno umrežena, mi smo toliko međusobno povezani. Nije to samo pitanje mi smo jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma, mi smo doslovce brat i sestra BiH i neupitno je da je za nas centralno pitanje što će se događati u toj zemlji, rekao je Bandov.

Granić je upitan kako komentira riječi Filandre da su očekivali više od posjeta Plenkovića rekao kako nije bilo moguće više očekivati.

- Današnji posjet su karakterizirale snažne poruke o teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, podrška europskom putu BiH, snažna želja za dodatno unaprjeđenje gospodarske suradnje, kao i prometne i energetske. Ono što je najbitnije treba se poštivati međunarodni Daytonski sporazum, dodao je.

Rekao je da su izmjene Daytonskog sporazuma moguće jedino dogovorom triju konstitutivnih naroda, naravno uz pomoć međunarodne zajednice, ali dogovorom triju naroda.

- Kada je Dayton dogovaran i potpisan onda je zaštita vitalnog interesa svakog naroda, od tri naroda, kroz izbor u Vijeće naroda i član predsjedništva. To je zaštita vitalnih interesa. Ako se ruši jedan od stupova ili oba nema onda konstitutivnosti i dovodi se u pitanje temelji BiH,. Sve ostalo su posljedice toga. To se ne može mijenjati. Nitko nije imao pravo mijenjati ustav, nikakav visoki predstavnik. A promijenjen je ustav i promijenjen je međunarodni Daytonsko-pariški sporazum. I zato ova posjeta u ovom trenutku je posjeta snažnih poruka i nade da će ozbiljno Bošnjaci prihvatiti i da će pregovarati, kao što je to bilo u nekoliko ključnih trenutaka, rekao je Granić.

Dodao je kako se trebaju ozbiljno shvatiti poruke predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, poruke Hrvatske te kako za te poruke u Hrvatskoj postoji konsenzus.

Picula je rekao kako Europska unija nema jasno artikulirano stajalište što treba napraviti u BiH, odnosno na koji način treba ubrzati, to što se često voli govoriti, prelazak BiH iz njezine Daytonske faze u Bruxellesku fazu.

- Problem nije samo u BiH, gdje se teško postiže dogovor, EU je previše zagledana u vlastitu budućnost i probleme koje su se namnožili u EU, dodao je.

- Iz BiH u ovom trenutku ne dolaze dobre vijesti, dapače dolaze one koje zabrinjavaju. Jednako tako treba biti kritičan prema Europskom vijeću gdje sjede premijer država članica koji svaki iz svojih razloga pružaju otpor politici proširenja dok se sama EU u dovoljnoj mjeri ne konsolidira. To ne znači da su EU, pogotovo Europska komisija i Europski parlament, digli ruke od BiH, rekao je Picula. 

Je li moguća građanska BiH?

U posljednje vrijeme čuje se da bi BiH trebala biti građanska. Filandra je na pitanje koliko je to realno rekao da to ovisi o tome kako se pojam građanska shvaća.

- Očito je da u cjelokupnoj bosansko-hercegovačkoj situaciji imamo sasvim viđenja i interpretacije. Vrlo je važno da zagrebačka perspektiva gledanja stvari u BiH nije jedina perspektiva i da postoje druge perspektive koje možda nisu dovoljno iskomunicirane i vidljive. Mi smo u BiH doživjeli od hrvatskih političara da se zalaganje za građansku BiH, a kakve su po principima građanskih društava uređene sve moderne europske zemlje, proglašava za zalaganje za neku islamsku BiH. Znači ovisi što se misli pod pojmom građanska BiH. BiH ima specifičnu tradiciju odnosa, kolektivnih identiteta, odnosno etno-religijskih entiteta i individualnih odnosno ljudskih identiteta. Ti različiti oblici kooperacije inkluzije i ekskluzije identiteta postoje već tisuću godina jer je BiH jedno eminentno multireligijsko i multikulturalno društvo. Uvjeren sam da danas možemo naći načine. oblike i sadržaje kooperiranja tih individualnih građanskih identiteta, građanskih i ljudskih prava s kolektivnim identitetima. Naravno ne na način kako neka ekskluzivna strana smatra svoja prava, bilo srpska, bilo hrvatska, bilo bošnjačka. tu je potreban kompromis i njega sada nema. Ako pod građanskim principom podrazumijevamo vladavinom zakona, borbu protiv korupcije, zaštitu individualnih ljudskih prava ja ne znam što je tu sporno u jednoj europskoj državi da vladavina prava i jednakost ljudi pred zakonom bude neki sporan princip, objasnio je Filandra.

Rekao je kako je skeptičan prema razgovorima koji su u tijeku o rješavanju pitanja, pa i pitanja izbornog zakona.

Lučić je naglasio kako je ključni pojam vladavina prava.

- Može biti perspektiva koliko hoćete, ali ono što je bit je vladavina prava, poštivanje ustava i onda zakona koji su usklađeni s ustavom. Treba se držati Daytonskog sporazuma. Ako ga se ide rušiti i traži neki drugi sporazum onda se to treba napraviti pregovorima, nuđenjem argumenata, a ne jednostranim dokidanjem, rekao je.

Bandov je upitan što je Dodikov cilj rekao kako mu je sigurno prvi cilj teatar jer time dobiva pažnju. Također smatra da tu nema ništa više od toga jer se za rat mora biti spreman i nije baš siguran da je narod u RS-u spreman za rat. Za njega mora imati i novac, a jedini koji bi eventualno iza RS mogao stati je Rusije koja ima trenutačno svojih prioriteta na nekim drugim granicama. Također smatra da se neće dogoditi odcjepljivanje Republike Srpske od BiH.

Dnevnik.ba